TUZLARIJE - VIJESTIOdržana promocija porodičnog stabla «Bosanska dinastija Kotromanića» U organizaciji Općine Tuzla sinoć je u velikoj sali Narodnog pozorišta Tuzla, održana promocija porodičnog stabla «Bosanska dinastija Kotromanića», autora dr. Envera Imamovića. Dugogodišnji istraživački rad profesora Imamovića rezultirao je jedinstvenim djelom slikovnog i tekstualnog sadržaja u kojem je prikazana srednjovjekovna prošlost Bosne kroz razdoblje od oko 700 godina. ![]() - Rad dr. Envera Imamovića, tihog vrijednog čovjeka, jedinstveno je djelo koje je slika same Bosne. Nešto što treba poštovati. Mnogi su pokušali po nenaučnim kriterijima da govore o Bosni kao samo katoličkoj ili ortodoksnoj zemlji, da joj osporavaju ono što je neklada bila. Dinastija Kotromanića bila je dominantna na Balkanu krajem 14. i početkom 15. vijeka. Bosna je bila sretna zemlja, sretna jer se u njoj moglo živjeti bez vjerske diskriminacije. I danas su vidljivi tragovi te tolerancije. Bosancu drugi nije tegoba nego način da živi bolje. Djelo dr. Enevera Imamovića skinulo je s „dnevnog reda“ pitanje državnosti Bosne koji mnogi pokušavaju da ospore, između ostalog rekao je akademik Muhamed Filipović. Porodično "Bosanska dinastija Kotromanića" lična je karta Bosne, umjetničko djelo, slikovno i tekstualno, slika onih koji su više od 700 godina vladali srednjovjekovnom bosanskom državom. Ne bez razloga kao podloga porodičnog stabla izabran je hrast, o simbolici hrasta govorio je i Prof. dr. Mirko Pejanović, rekavši da je to visoko stablo duboko ukorjenjeno u tlo. Hrast – drvo poznato po izdržljivosti i dubokim korijenima kakve Bosna i ima. - Bila je samostalna država, sa vlastitim vladarima, dvorom, jakom diplomatskom službom, vojskom, vlastiti novcem, rekao je Pejanović. Znimljivo je da su se sa bosanskog dvora ženili i udavali na druge europske dvorove, te su recimo Bosanke vladale Europom. Primjera radi, princeza Elizabeta bila je kraljica ondašnje Ugarske, sadašnje Mađarske.
Interesantno je bilo sinoć u Narodnom pozorišu jer su se mogle čuti zanimljive, naučno dokazane činjenice koje nažalost mnogi ne znaju. Prof. Pejanović je rekao da je ovo djelo rodni list Bosne i Hercegovine koji bi trebalo da nađe svoje mjesto u obrazovnim institucijama, prije svega školama.
Dr. fra Luka Markešić govorio je sinoć o vjerskom pluralizmu kojeg su podržavali Kotromanići, što je srednjovjekovoj Bosni dalo pečat izuzetnosti, kao i vezi franjevaca i Kotromanića. - Katolička crkva sa sjedištem i Rimu, pravoslavna crkva sa sjedištem u Carigradu i Crkva bosanska sa sjedištem u Bosni - Kotromanići su nastojali sa svakom od ovih crkava izgraditi dobar odnos. Možda se u ovakvom stavu može vidjeti i razlog lakšeg prihvaćanja islama, kao sada četvrte vjerske zajednice, rekao je dr. fra Luka Markešić koji zatim podsjetio da su Bosnom vladale i žene, kao kraljica Katarina, što je također mnogima nepoznato. Porodično stablo Kotromanića Dr. fra Luka Markešić smatra inspirativnim, da se njime vraćamo na izvore, otkidamo od zaborava dio prošlosti što će pomoći i u građenju budućnosti.
- Ovo veče vidim kao veče ljubavi, ljubavi prema Bosni i Hrecegovini, ljubavi koja je kod entuzijaste dr. Envera Imamovića stvorila mnoga vrijedna djela pa tako i ovo čijoj promociji prisustvujemo, rekao je načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović te dodao da je Bosna, naša majka, željna ljubavi, pažnje i poštovanja.
Načelnik Imamović je govorio i o važnosti kulturno historijskog nasljeđa, po njegovom mišljenju treba naći načina da se važne činjenice približe velikom broju ljudi. Naučnici to znaju, ali to je zanemarljiv postotak u odnosu na one koji ne znaju. Filozofija spajanja i tolerancije je ono što treba njegovati, a ne, i nikako, odvajanje, naglasio je sinoć Imamović. Kada je historija u pitanju, a u njene tokove se često miješa politika pa zato političarima često ne odgovaraju činjenice nego samo ono što iz konteksta izvučeno mogu upotrijebiti za manipulisanje narodom. Neznanje zna biti vrlo opasno, jer samo kada ne znamo drugi mogu kapu da nam kroje kako oni hoće.
Stablo je simbolično naš otac i mati, naša prošlost, ono što smo i sami mi. Veliki aplauz prof. dr. Enver Imamović je dobio kada je rekao da nam sada visoki predstavnici govore kako treba i šta da uradimo da uđemo u Europu a neka pogledaju ovo stablo i vide kada je Bosna bila Europa. Govorio je o bosanskim princezama koje su vladale po europskim dvorima, dodavši da „Bosanci ne znaju svoju historiju jer su je pisali tuđinci, stranci nam je pišu i danas„ . Bosna i Hercegovina je divna zemlja, nažalost vrlo krvave prošlosti jer su je stalno napadali, a mogli su jer naše zlo je nesloga koja postoji i danas. ![]() Sinoćnje veče svojim nastupom obogatili su Nada Đurevska i Adnan Hasković, te Duo gitara Melange mr. Belma Tuzović-Mujkić i Đani Šehu. S.M. |