TUZLARIJE - VIJESTIPredstavljeni norveški autori i njihova djela prevedena na bosanski jezik Saradnja između Norveške i Bosne i Hercegovine, u konkretnom primjeru Tuzle, započela je devedesetih godina prošloga stoljeća i od tada se nadopunjavala i razvijala. Rezultat te saradnje je između ostaloga i uspješna promocija djela prevedenih norveških književnika i bosanskohercegovačkih pisaca koji žive i djeluju u Norveškoj.  Na promociji održanoj u subotu 6. septembra, prisutnima se u ulozi domaćina obratio gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, ističući da je ovaj grad oduvijek odavao počast norveškim umjetnicima. O tome govori i skluptura Henrika Ibzena, koja se nalazi ispred tuzlanskog Narodnog pozorišta. On je kao pisac izrazio želju da se prevođenje norveških pisaca nastavi i to je lično zamolio i ambasadora republike Norveške u Bosni i Hercegovini gospodina Jana Braathua, koji je takođe prisustovao ovome događaju. Svoje izlaganje o norveškoj književnosti profesor Mirsad Kunić započeo je predstavljanjem knjige "Sjeverno od svega". Radi se o esejima na norveške književne teme bosanskohercegovačkog autora Muniba Delalića. To je djelo rezultat autorovog dugogodišnjeg bavljenja norveškom književnošću. U ukupno 33 eseja predstavljena je kako usmena tako i pisana književnost te sjeverne zemlje. U okviru pisane književnosti prestavljeno je 39 pisaca, čije djelo je nastajalo u relativno širokom vremenskom rasponu od oko 170 godina, što se smatra i vremenom rasta, odnosno sazrijevanja i pune zrelosti pisane riječi na sjeveru Kontinenta. Knjiga, kako ističe profesor Kunić, započinje esejističkim zapisima o neospornim norveškim i svjetskim književnim veličinama Ibsenu i Hamsunu, a njima je, ne bez razloga, dodat Jon Fosse, današnja norveška, a i svjetska književna veličina, zanimljiv pjesnik i sjajan prozaik, odnosno dramatičar svjetskoga glasa. Suvremena proza zastupljena je osvrtom na djelo trojice današnjih norveških literarnih velikana, Kjella Askildsena, Daga Solstada i Larsa Saabyea Christensena. Najviše eseja posvećeno je pjesnicima, i to uglavnom zbog autorove lične sklonosti. Najviše prostora na promociji bilo je posvećeno Henriku Ibsenu dramskom piscu svjetskoga glasa koji je svojom pojavom krajem XIX stoljeća povećao značaj norveške književnosti. Posle Ibzena, najpoznatiji norveški književnik tridesetih godina dvadesetog vijeka bio je Knut Hamsun. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1920. godine. Njegovo prvo značajnije djelo bilo je «Misterije». Djelo je teško žanrovski definisati budući da se u njemu prepliću lirski i epski elementi uz dominantnu iracionalnost koja počiva na kritičkom odnosu prema građanskom društvu i njegovom nastojanju da se oslobodi stvaralačka ličnost. U vrijeme nastanka "misterija" nastala su i djela Pan i Viktorija. Hamsun je u Viktoriji ispevjao himnu ljubavi. Romani Pan i Viktorija su dijelovi trilogije u koju spada i roman Glad. Pan govori o čovjeku koji na bolan način shvata kako stapanje čovjeka sa prirodom više nije moguće. Hamsun prikazuje onaj dio ljudske historije kada je "čovjek postao bolesno čedo grada". Bavio i dramom i poezijom, ali sa slabijim uspjehom. BMG Priredio(la): S.M. |