TUZLARIJE - VIJESTIZajedničkim radom do istine U prostorijam Fondacije "Istina Pravda Pomirenje" danas je potpisan Protokol o saradnji između ove Fondacije i Komisije za istinu i pomirenje Skupštine opštine Bijeljina. U ime Fondacije Protokol je potpisao Sinan Alić, predsjednik Fondacije, a u ime bjeljinske Komisije učinio je to njen predsjednik Duško Tomić.  Polazeći od zajedničkog interesa da je suočavanje sa ratnom prošlošću u periodu od 1992. do 1995. godine preduslov za uspostavljanje povjerenja među građanima i narodima Bosne i Hercegovine, te imajući na umu žrtve bez obzira na njihovu nacionalnost, potpisnici Protokola izrazili su spremnost da zajednički rade na rasvjetljavanju događaja iz ratnog perioda. Oba potpisnika, i tuzlanska Fondacija i bijeljinjska Komisija, u svojim nazivima imaju riječi "istina" i "pomirenje", koje jasno govore o njihovim interesovanjima. Danas je rečeno da je istina jedna te da će nastojati do nje doći, bez obzira da li se to nekome sviđalo ili ne. S tim u vezi Duško Tomić je rekao da kada se radi o Komisiji kojom on predsjedava, u Bijeljini vlada "tiha šutnja", da bijeljinski mediji ne pišu o aktivnostima Komisije iako ona intenzivno radi više od šest mjeseci. Potpisnici današnjeg Protokola su se saglasili da se njihova saradnja fokusira na sudbinu Bošnjaka i pripadnika drugih naroda na području opštine Bijeljina tokom rata i na događaje na Brčanskoj Malti 15. maja 1992. godine, Po onome što je danas rekao Duško Tomić, stiče se utisak da on i njegova Komisija imaju dobre namjere, da žele doći do istine i da neće dozvoliti da se politizira ništa u vezi rada Komisije. Izlazili su na teren u Janji, prikupljali podatke, rekli da je u Bijeljini stradalo mnogo Bošnjaka ali da je Arkan ubijao i Srbe. Duško Tomić je dodao da žele vratii Bijeljini ono što je nekada imala, a to su lijepe asocijacije na taj grad u Semberiji a ne kao sada da je prva asocijacija na Bijeljinu susret Biljane Plavšić i Arkana, te mrtvi ljudi po ulicama. Uz želju da bijeljinska Komisija deklarisane namjere i ostvari dužni smo spomenuti i osnovnu primjedbu koju u vezi Komisije imaju Bošnjaci iz Bijeljine za koje je sporno to što je član ove Komisije i Đoko Pajić, koji je od januara 1993. do augusta 1994. bio upravnik zloglasnog logora Batkovići. Kao što smo već naveli, u fokusu saradnje obje strane bit će i događaji vezani za tuzlansku kolonu. S obzirom da različita viđenja značajno opterećuju mogućnost uspostavljanja dobrih odnosa između Tuzle i Bijeljine, u interesu i jednih i drugih je da se i dešavanja u vezi tuzlanske kolone detaljno istraže te crno na bijelo hronološki, i u kontekstu ratnih dešavanja, opišu. Da to neće biti tako jednostavno pokazuje i usputni komentar Duška Tomića vezan za tuzlansku kolonu kada je rekao "moramo se složiti da se zločin dogodio". Na novinarsko pitanje „Da li postoji mogućnost da se sačini spisak svih koji su fizički mogli biti prisutni tog 15. maja 1992. godine u 15:05 na Brčanskoj Malti, sa imenom, prezimenom, mjestom i datumom rođenja, kao i imenom oca i jedinsrvenim matičnim brojem„ odgovoreno je da je to nemoguće. Duško Tomić je rekao da se broj ubijenih kreće od 60 do 200. Svi koji su u toku medijskog praćenja zbivanja oko 15. maja znaju koliko se kalkuliše sa tim brojem. Nakon 16 godina dvije stotine ljudi morali bi imati imena i prezimena, morala bi postojati mogućnost da se zna ko je tada u kasarni bio na odsluženju vojnog roka i gdje su ti ljudi sada. Recimo i to da je na kraju današnjeg susreta Duško Tomić uputio poziv svim Sembercima koji žive u Tuzli da se jave njegovoj Komisiji ako imaju neku korisnu informaciju. Nadajmo se da će potpisnici današnjeg Protokola zajedničkim radom doći do onoga što bi nam svima trebao biti cilj, do istine. S.Mešić |