TUZLARIJE - VIJESTIProstorni plan Općine Tuzla 2006 - 2026 Zatvaranje Tušnja – pun pogodak Prolom nije moguć Na tri tematske konferencije u povodu završetka Prve faze izrade Prostornog plana općine Tuzla 2006-2026. godine stručnjaci potvrdili – zatvaranje Rudnika soli Tušanj umanjilo slijeganje grada. Uz završenu eksploatacija uglja trebala bi se rudna polja predati općini!? Preispitati granice eksploatacionih polja. Zašto je Tuzla van gravitacionog područja koridora 5-C u BiH? U povodu izrade Prve faze Prostornog plana općine Tuzla za period do 2026. godine nosilac pripreme na ovom krovnom planskom dokumentu, Služba za prostorno uređenje i zaštitu okoline i Zavod za urbanizam (nosilac izrade), nedavno su zaokružili ove aktivnosti održavnjem tri temtske konferencije posvećene slijeganju, rudnim i eksploatacionim poljima i saobraćaju. Brojni pozvani stručnjaci iz ovih oblasti dali su nemjerljiv doprinos gradskim planerima kako bi oni u narednom periodu, nakon analize stanja i u ovim oblastima, mogli formulisati opšte i posebne ciljeve prostornog uređenja u cilju izrade osnovne koncepcije prostornog razvoja Tuzle u narednim decenijama.  Prolom nije moguć Da ovo nije nimalo jednostavan posao potvrdile su i u prethodnom periodu i brojne javne tribine u mjesnim zajednicama, gdje se osluškivao glas građana o tome kako rezervisati prostor za određene namjene, a sada i glas stručnjaka koji su u svojim (pr)ocjenama bili egzaktni i jasni: - Obustavljanje crpljenja slanice, kao osnovog generatora slijeganja bio je pravi potez, i onome ko je likvidirao Rudnik soli Tušanj treba dati medalju. Naravno, s ovim nije prestalo slijeganje masiva, jer to ima svoju vremensku komponentu. Ni jednog trenutka nije prestao monitoring, u kojem se vrši osmatranje. Do sada je dobijeno na desetine hiljada mjerljivih parametara. Dosadašnja opažanja ne dozvoljavaju da odgovorimo na sva pitanja koja se svima nama i kao građanima nameću. Limitirala su nas i sredstva, i oprema i kadar, ali ono što Stručni tim smatra je to - da u ovom momentu ne treba ići na gradnju u zoni slijeganja, nego uraditi studiju procjene brzine konsolidacije masiva. Pa i ukoliko se gradi, to moraju biti lakši objekti postavljeni prema pravilima struke, rekao je u ime Stručnog tima Esad Oruč. Osim mišljenja gospodina Oruča, zanimljiva za javnost je i konstatacije dr. Sejfudina Vrapca sa Rudarsko geološko – građevinskog fakulteta da nije moguć nikakav prolom, kakav se krajem sedamdesetih godina dogodio u blizini Borića i koji je na principu rekla-kazala ponovo aktiviran kod pojedinaca u cilju politizacije i umanjenja vrijednosti izgrađenih slanih jezera u gradu. Dr. Vrabac je potvrdio da proces slijeganja i dalje traje, ali je ohrabrujuća činjenica da traje i proces rekristalizacije soli, koja se sada ponaša kao cement u tlu, što navodi na zaključak da se može očekivati smirivanje slijeganja. Ali činjenica koja stavlja pred dilemu stručne ljude u Zavodu za urbanizam, od direktorice Selme Pašić, do Indire Sofić, dr Miralema Mulača i Nedžada Delića, koji moraju predložiti koncepciju budućeg Prostornog plana, je nulta tačka slijeganja i uopšte kako taj prostor slijeganja tretirati u prostornom dokumentu, koliko od 450 hektara prostora suziti na prostor na kojem se može graditi. Zaista pitanja je mnogo, ali odgovori koji su nagoviješteni na ovom skupu, naravno, moraće se tražiti u budućim studijama i sa geofizičkim mjerenjima i geodetskim osmatranjima, koja bi prema mišljenjima mnogih (Asim Imamović) trebalo proširiti i na cijeli grad. Takođe, čulo se i mišljenje uvaženog Ibrahima Hadžihrustića sa Rudarskog instituta da ta "nulta linija" i nije toliko bitna, koliko intenzitet slijeganja unutar nje. On je i potvrdio činjenicu da su nakon izgradnje jezera Panonika 2, ponovo počele da sliježu sve praćene tačke, ali je to prestalo.  Petina općine – eksploataciono polje Druga veoma bitna tema koja izaziva glavobolju planerima ovog grada su rudna i eksploataciona polja, koja nisu samo na prostoru tuzlanske, nego se sudaraju s granicama i drugih općina. Ono što je nekada kao "crno zlato" donosilo razvoj i blagostanje ne samo ovog kraja i ex-Jugoslavije, danas je postalo za općinu rak rana i poput mjesečevih kratera nepristupačan prostor za bilo kakvo kvalitetno planiranje života. Dr Miralem Mulač je na konferenciji koja je tim povodom održana jasno rekao da ta i takva rudna polja blokiraju razvoj pojedinih općina, pa i tamo gdje je eksploatacija davno završena. Postavila su se i važna pitanja - oko rekultivacije, redefinisanja tih polja, njihove namjene i konačno mogu li se suziti njihove postojeće granice. Podaci koji su se čuli na ovom skupu govore sami za sebe: pod izdvojenim pojedinačnim eksploatacionim poljima na području općine Tuzla nalaze se 38, 84 km2 što je 12, 3 % ukupne površine općine; iznad starih napuštenih jamskih radova nalazi se oko 10 km2 terena kojeg obuhvataju naselja; nerekultivirano je i 40 hektara PK Šićki Brod, pjeskara Kužići, PK Krojčica, Plane i dr mjesta; kako tretirati i dio terena izdvojen kao eksploatciono polje «sjeverna sinklinara» ukupne površine od 61, 21%, što je petine površine općine... Zato se i postavilo pitanje koji je najbrži i najsigurniji način promjene namjene ovih terena u građevinsko zemljište, kako riješiti status vlasništva, šta sa eksploatacijom kvarcnog pijeska u dijelovima (Miladije, Husino) gdje još nije ni počela eksploatacija, ili šta s Rasovcem, gdje se radi o potencijelnom ležištu od oko 400 miliona tona soli? Među brojnim opcijama koje su se čule veoma praktičnom, izvodljivom, čini se ona koju je iznijela Dragica Tešić iz kantonalnog Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša, da se pokrene izuzimanje urbanih područja u granicama eksploatacionih polja (poput Mramora, Dobrnje, Lipnice, Ljepunica i Bukinja), kao i preispitivanje granica eksploatacionih i istražnih polja. Predstavnik Rudnika «Kreka» Jakub Belkić predlažio je formiranje multidisciplinarnog tima koji bi sve ove probleme temeljito analizirao, ali i da bi puno pomogla bolja buduća saradnja na nivou općine Tuzla i Rudnika «Kreka». Dr. Refik Ahmedinović dio rješenja s rudnim poljima vidi i u promjeni dosadašnjeg Zakona o rudarstvu, te podastiranju novog amandmana - da se ta zemljišta predaju opštinama, nastavi sa definisanjem namjene tog zemljišta, kako bi se uhvatili u koštac sa legalizacijom objekata. Naravno, uz sve to moralo bi se vidjeti i šta sa namirivanjem šteta i svega onog što uz to ide. Zaostajemo za Evropom Grad Tuzla je privredni, kulturni, naučni, sportski i administrativni centar Tuzlanskog kantona. Svakim danom Tuzla, kao sjedište TK, dobija nove atribute regionalnog sjedišta (privrednog, trgovačkog, zdravstvenog, kulturnog, obrazovnog, naučnog i drugog) – što bitno utiče na potrebu daljeg ubrzanog razvoja saobraćaja i saobraćajne infrastrukture. Prema riječima Nedžada Delića na području općine Tuzla izgrađen je 51 km magistralnih, 34 km regionalnih, cca 200 km lokalnih puteva, te cca 29 km gradskih saobraćajnica. Općina Tuzla - sa svojim magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima i ulicama (bez autoputeva) danas zaostaje za prosjekom gustine putne mreže u zemljama zapadne Evrope. Generalno se može reći da je putna povezanost između pojedinih urbanih područja općine uglavnom ostvarena, ali je upitno da li su to optimalna rješenja, jer postojeće saobraćajnice koje po svojim karakteristikama ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (posebno sa aspekta nivoa usluge korisnicima). Magistralni, regionalni putevi i lokalni putevi na području općine Tuzla ne zadovoljavaju potrebne kriterije, naročito u pogledu standarda razvijenih zemalja zapadne Evrope. Takođe zaostajemo i u dužini ukupne putne mreže u odnosu na TK- a a posebno u odnosu na cijelu teritoriju BiH. Jedan od razloga takvog stanja je svakako i velika gustina stanovništva u općini Tuzla u odnosu i na TK i na BiH, rekao je Delić. O tome da se u ovoj oblasti zaostaje nije bilo dileme. Na to nas upozoravaju i svakodnevne gužve, ne samo u gradu nego i njegovim prilazima i sa istoka i zapada. Razlog tome prema mišljenju mr. Zlatka Kovačevića iz Tuzle treba tražiti i u činjenici da o saobraćaju najmanje odlučuju ljudi saobraćajne struke, a više politika. - Podsjećanja radi još je 1997. godine u Helsinkiju donijeta odluka o formiranju koridora «10» i u sastavu koridora «5» izdvajanje kraka Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Mostar – More. Ovaj krak je definisan kao koridor 5-C, ali se danas sve češće ovo piše VC. Zašto? I zašto je Tuzla van gravitacionog koridora 5-C u BiH, upitao je Kovačević. Na odgovore na ova kao i mnogo drugih pitanja moraće tragati stručnjaci dok budu radili Prostorni plan. Ali ono što se sada zna je činjenica da će u tom Planu sasvim drugu dimenziju od dosadašnje imati petlja na Šićkom Brodu, trasa od Šićkog do Đurđevika, kao najopterećenija dionica u državi BiH. Na ovom skupu je predloženo da se konačno usvoje evropski standardi, odnosno uvede saobraćaj po zonama, a unutar grada povezivanje autobusima i trolejbusima. Biće bitno i kako općinu povezati s aerodromom, da li praviti tunel ispod Ilinčice i Husina!!! Dakle, puno je izazova. Vrijeme pred nama pokazaće da li ćemo i u ovoj oblasti otići ne korak, nego milju dalje. Biljana S. Tomić |