TUZLARIJE - VIJESTIJala, kolektor otpadnih voda Sve je manje onih koji se sjećaju Jale kao rijeke bogate vodom i ribom, u kojoj se plivalo i pored koje se šetalo. Zadnjih decenija Jala je tek potočić, neprijatnog mirisa, u velikom koritu. Neki od razloga zbog koji se planira prekriti dio korita Jale je baš veliko korito i neprijatni mirisi koji se posebno osjete u ljetnom periodu. Sami sebe trujemo Žalosno je šta je od rijeke ostalo i to krivicom ljudi koji pored nje žive. Iako je zakonski regulisano te bi po tome trebalo biti i kažnjivo, u Jalu se bez ikakvog pročišćavanja izlijevaju industrijske otpadne i fekalne vode. Velika većina industrijskih postrojenja na području općine Tuzla su građena bez uporednih postrojenja za prihvat, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, što je dovelo do zagađanje tla i vodotoka, a naročito Jale. Na kanalizacioni sistem priključeno oko 54% stanovništva Uz industrijska postrojenja veliki problem je bio i porast stanovništva koji opet nije pratila i izgradnja kanalizacione mreže. Tako da danas Tuzla broji gotovo 200 000 stanovnika a kanalizacioni sistem grada pokriva tek 54 % njegovog područja. Samo grad Tuzla ima rješeno ovo pitanje a ostala naselja koja pripadaju općini Tuzla nemaju, izuzetak je Gornja Tuzla koja ima rješenjo pitanje prikupljanja i odvodnje fekalnih voda. Stanovnici općine Tuzla koji nisu priključeni na gradsku kanalizaciju ovaj problem rješavaju septičkim jamama i obližnjim potocima. Okosnica gradske kanalizacione mreže čine kolektori na lijevoj i desnoj obali Jale. Kolektori se u Kreki sapajaju u zajednički kolektor koji odvodi sve prikupljene vode do Šičkog Broda gdje se sva voda ispušta direktno u Jalu. Industrijska postrojenja ne vrše prečišćavanje otpadnih voda U Jalu se direktno ispuštaju i otpadne vode iz hemijskih, termoenergetskih, prehrambenih i drugih industrijskih postrojenja. Najveći industrijski zagađivaći koji svoje otpadne vode ne prečišćavaju su : Termoelektrana „Tuzla“, Hloralkalni kompleks „Polihem“, Industrija deterdženata „Dita“, Prerada i promet mlijeka, Industrija građevinskog materijala „Siporex“, Fabrika soli, Tuzla Kvarc, Pivara, Mesna industrija „Menprom“ Gornja Tuzla, institucije iz oblasti zdravstva (klinike i ambulante), auto servisi, praone, garaže, te zanatski, ugostiteljski i drugi privredni subjekti. Nakon ovog spiska zagađivaća jasno je zašto ribe odavno nema u Jali, ispada da trujemo sami sebe, zaista čudi da nije svima koji u Tuzli žive u interesu da se stane u kraj direktnom zagađenju rijeke Rješenje problema Sagledavajući postojeće stanje, Općina Tuzla je pokrenula niz aktivnosti za rješenje postojećeg problema. Jedan od koraka koji su poduzeti je izrada „Studije odvodnje i tretmana otpadnih voda za područje općine Tuzla“. Zbog obimnosti i visine koštanja, predložen je fazni način u rješavanju problema. O tome je na posljednjem Kolegiju kod općinskog načelnika bilo riječi a nakon razmatranja i utvrđivanja Informacija je proslijeđena i Općinskom vijeću na usvajanje. Još 2005. godine je u cilju rješavanja ovog problema od federalnog Ministarstva za finasije i trezor tražena saglasnost za iznalaženje povoljne kreditne linije. Tek nakon te saglasnosti bilo je moguće dobiti vrlo povoljan kredit od Madžarse, čime će se obezbijediti 8, 5 miliona eura uz godišnju kamatu od 0, 77%. Za realizaciju Projekta za prikupljanje, transport i prečišćavanje otpadnih voda potrebno je 10 miliona eura a za cijeli projekat 21 miliona eura. Projekat je skup ali višestruko koristan i zakonski obavezan. Potrebno je oko tri godine za realizaciju prve faze koja se odnosi na izgradnju postrojenja za prikupljanje, transport i prečišćavanje otpadnih voda, a kojom bi se produžio zajednički kolektor te izradili kolektori Slavinovići - Simin Han, Gornja Tuzla, Simin Han i Grabovica. Predviđeno je od devet do dvanaest separatnih uređaja za prečišćavanje te jedan centralni za urbani dio Tuzle koji bi bio na “Poljanama”. U postrojenju “Ljubaće” prečišćavale bi se otpadne vode naselja Husino, Ljubače, Pasci Gornji i Par selo. Otpadne vode Kiseljaka, Gornje Tuzle, Obodnice, Požarnice, Dragunje i dr. će se prečišćavati na tipskim postrojenjima. Iz svega napisanog jasno je da je riječ o velikom, skupom i važnom projektu za čiju realizaciju su potrebne i godine. Dužina trajanja izgradnje prostrojenja zavisi direktno od novčanih sredstava a do tada bi dio mogao da se obezbijedi i od kažnjavanja industrijskih postrojenja i domačinstava koja zagađuju tlo i vodotoke. S.Mešić |