TUZLARIJE - VIJESTIObilježen dan rođenja Martina Lutera Kinga U povodu obilježavanja dana rođenja Martina Lutera Kinga, dobitnika Nobelove nagrade za mir i jednog od najvećih boraca za ljudska prava u povijesti čovječanstva, danas su šef političkog odjela Ambasade SAD u BIH Elis H. Kleinwaks i načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, položili cvijeće ispred biste Martina Lutera Kinga.  Ovom prilikom načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović prisjetio se uloge Sjedinjenih Američkih Država u ratu koji je vođen na našim prostorima od 1992. do 1995. godine te u ime građana Tuzle izrazio svoju zahvalnost. -Dugujemo živote Amerikancima jer da nije bila američkog angažmana pitanje je da li bismo bili živi i da li bi se rat i završio. Bili smo napadnuti od jačega, a američka Vlada imala je presudan uticaj da se oni koju su napadnuti i odbrane. Zahvaljujem vam se u ime građana Tuzle na pomoći. Mi smo tražili od američke Vlade da postavimo ovaj spomenik. Kada su nas pitali zašto rekli smo zato što smo istomišljenici. Govorili smo da se mrak ne može pobijediti mrakom i da se mržnja ne može pobijediti mržnom nego ljubavlju. Kada je spomenik postavljen 2003. godine nismo znali niti mogli znati da će se san Martina Lutera Kinga o jednakosti svih ljudi ispuniti. Nismo znali da će predsjednik Amerike postati Obama. Nema ništa što se neće desiti ako se dobro zasanja. Naša namjera je bila poštena i zasnovana na filozofiji zahvalnosti, a zahvalnost je majka svih vrlina, poštovanja i ljubavi, između ostalog rekao je načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović poželivši dobrodošlicu Elis H. Kleinwaks.  Šefica političkog odjela Ambasade SAD u BIH Elis H. Kleinwaks zahvalila se na toplim riječima dobrodošlice te se prigodnim govorom obratila prisutnima. -Prije svega se želim zahvaliti na ovoj mogućnosti da se prisjetimo čovjeka koji je puno značio u Americi. Svi smo upoznati sa velikim dostignućima za koja je on i dobio Nobelovu nagradu za mir. Sa divljenjem se sjećamo njegove uloge za davanje građanskih prava koja je izmijenila Ameriku. Sjećamo se i tragedije njegove prerane smrti. Današnji dan je i obilježavanje nasljeđa Martina Lutera Kinga i njegovog ogromnog doprinosa čovječanstvu. U vrijeme dok je on živio segregacija je prevladavala, djeca različite boje kože nisu mogli ići u istu školu, ljudi nisu mogli zajedno raditi, biti u autobusima. To su bila ružna vremena u Americi. On je predviđao bolju budućnost i imao je snage da radi na tome. Budimo iskreni, Amerika je daleko od savršenosti, još mnogo toga moramo uraditi ali u isto vrijeme ponosna sam na ogroman progres. Martin Luter King Junior rođen je 15. januara 1929. godine u Atlanti, saveznoj državi Georgiji. Pohađao je Morehose koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim državama. Kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoštovanja u sjemeništu Crozer u Pensilvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svom razredu te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao visoki tečaj iz filozofije religija. Sjajnog govorika slušalo je 250.000 ljudi u Washingtonu 1963. godine kada izrekao čuveni govor “I Have A Dream”. Protivio se ratu u Vijetnamu kao i svim nepravdama. Jedan je od najmlađih dobitnika Nobelove nagrade za mir, koju je primio 1964. godine. Ubijen je u svojoj 39. godini života 1968. snajperskim hicem dok je bio na balkonu hotelske sobe saveznoj državi Tennessee. Njegovoj sahrani prisustvovalo je preko 300.000 ljudi. Na njegovoj nadgrobnoj ploči stoje riječi crnačke duhovne pjesme “Napokon slobodan”. On, i poslije njegovi sljedbenici, postigli su da se za relativno kratko vrijeme od diskriminacije crnog stanovništa dođe do proglašenja prvog crnog predsjednika Sjedninjenih država Amerike – Obame. Posthumno je 1977. dobio i priznanje Predsjednička medalja slobode, a 2004. i Kongresnu zlatnu medalju. Bista Martina Lutera Kinga Jr. postavljena je u Tuzli 2003. i od tada se svake godine obilježava rođendan Martina Lutera Kinga. S.Mešić |