TUZLARIJE - VIJESTI

04.08.2010.
Fondacija Istina Pravda Pomirenje
Ganićev slučaj bi mogao pomoći i Iliji Jurišiću


Danas je u Fondaciji Istina Pravda Pomirenje održana press konferencija na kojoj je javnost upoznata sa detaljima nedavne posjete Iliji Jurišiću, te o mogućim korisnim refleksijama londonske presude Ganiću na slučaj Ilije Jurišića.

Posjeta Jurišiću upriličena je u ponedjeljak, smješten je u bolju zatvorsku jedinicu u kojoj je sastav zatvorenika multietničan, što je dobro za Jurišića. Za razliku od ranijih posjeta Jurišić je ovaj put ostavio utisak da se fizički i psihički dobro osjeća, da ima snažnu volju i nadu da će konačno izaći iz zatvora. Mnogo piše, posebno poeziju, stvarajući tako svoju oazu u pokušaju da ostane razuman u svemu što mu se dešava već tri godine. Još uvijek je u totalnoj informativnoj izolaciji, pisma koja dobija cenzurisana su tako da se mnogo zanima za Tuzlu i sve što dešavalo i njegovom odsustvu te zahvaljuje svima koji ga nisu zaboravili, slali mu pisma i onima koji suosjećaju sa njim.

- Ilija Jurišić je u izuzetno dobrom fizičkom i psihičkom stanju, piše poeziju, sanja Tuzlu. Zamolio je sve njegove prijatelje koji su dobili poziv da se da se odazovu na suđenje i da kažu šta se dogodilo 15. maja 1992. u Tuzli pred Apelacionim sudom u Beogradu, rekao je Sinan Alić, predsjednik Fondacije.



Alić je iznio mišljenje da bi londonska presuda Ganiću mogla pozitivno uticati i na slučaj Ilije Jurišića te da se nada da bi 26. septembra 2010. Jurišić mogao krenuti kući.

Razlog za optimizam Alić zasniva na činjenici da je obrazloženje presude Jurišiću dobrim dijelom zasnovano na navodnom kršenju
Izvještaj glavnog UN tajnika Butros Butros Galija u skladu sa paragrafom 4. Rezolucije 752 (1992) vijeća sigurnosti
26. aprila 1992. godine, predsjednik Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović, susreo se sa generalom Blagojem Adžićem, načelnikom stožera JNA i zamijenikom Saveznog sekretara za odbrabu Brankom Kostićem, potpredsjednikom Federalnog Predstavništva u Beogradu, radi definisanja uloge JNA u Bosni i Hercegovini u njenom konačnom povlačenju. Ovaj sastanak nije izrodio krajnjim sporazumom i vlast u Beogradu je 4. maja objavila odluku o povlačenju iz Bosne i Hercegovine svog JNA personala koji nije bio državljanin ove Republike do 18. maja.
12.maja podpredsjenik Kostić ponudio je predsjedniku Izetbegoviću da se pregovori nastave uz učešće predstavnika zajednica bosanskih Srba i Hrvata. Istog dana, vlasti tzv. „Srpske Republike Bosne i Hercegovine“ su objavile svoju odluku da oforme vlastitu vojsku, koja bi se sastojala od bivše JNA bazirane u Bosni i Hercegovini, a kao zapovjednika te vojske su postavili generala Ratka Mladića.
Sporazuma o mirnom povlačenju JNA iz BiH, za kojeg je na londonskom sudu dokazano da zapravo nije postignut i nije potpisan.

- U Beograd smo odnijeli dokumentaciju koju smo dobili od pravnog tima Ejupa Ganića, riječ je o londonskoj presudi u kojoj se definište da sporazum o povlačenju JNA nije ni postugut. Drugi dokument, koji to potvrđuje je izvještaj tadašnjeg generalnog sekretara UN-a Butrosa Galija od 26. maja 1992. Taj dokument je temelj optužnice protiv Jurišića, i zbog toga je osuđen na 12 godina zatvora. Rekli su da je Jurišić prekršio sporazum iako je znao za njegovo postojanje, a taj dokument definitivno ne postoji, kaže Sinan Alić te dodaje:

- Ilija Jurišić vjeruje i da bez ovih dokumenata Apelacioni sud treba da donese oslobađajuću presudi, ali rekao je „ja znam i gdje mi se sudi i ko mi sudi", prema tome sve je moguće. Ipak, važna je činjenica da je Apelacioni sud povukao dva ključna poteza, uzeo je predmet u svoje ruke, nije ga vratio prvostepenom sudu, što je izuzetno dobro za Jurišića. Druga važna činjenica je da je Apelacioni sud prihvatio prijedlog svjedoka odbrane, ukupno 14 svjedoka. To su dva korektna pravnički poštena poteza i zato očekujemo 26. septembra 2010., kada je izricanje presude, da Ilija krene kući, rekao je Sinan Alić.

Srbija je ovih dana primila dva politička šamara, za Kosovo i Ganića. Sigurno je da će to imati odraza i na Jurišićev slučaj ali je za sada nepoznato kakav. Ako bi mogućnost oslobađanja Jurišića politička i javna scena u Srbiji doživjela kao još jedan politički šamar, onda će to za Jurišića biti otežavajuća okolnost. S druge strane i neosnovana osuda Jurišića takođe bi bila blamaža i za srbijansko sudstvo i politiku te ostaje nada da bi nedužni Jurišić, bivši predsjedavajući Općinskog vijeća Tuzla, u septembru ipak mogao biti konačno oslobođen.


S.M.