TUZLARIJE - VIJESTIKomisija za ljudska prava i slobode Općinskog vijeća Tuzla Olakšati uslove za rad pijačnim trgovcima Od 25 tačaka dnevnog reda Komisije za ljudska prava i slobode Općinskog vijeća Tuzla najviše pažnje poklonjeno je predstavci trgovaca pijaca u Tuzli.  Naime, pijačni trgovci su morali do 1. septembra dostaviti dokumentaciju za registraciju svoje trgovinske djelatnosti što bi praktično značilo da će se njihova djelatnost izjednačiti sa onom koju obavljaju vlasnici trgovina. To je dovelo do nezadovoljstva oko 500 zakupaca pijačnih tezgi, mada se smatra da ih u našem gradu ima dvostruko više. Svi oni, bez obzira da li prodaju voće i povrće, odjeću ili polovnu robu, rade u uslovima koji nisu isti kao u trgovinama koje moraju ispunjavati osnovne tehničke uslove za rad iako ih novi Zakon o unutrašnjoj trgovini tretira isto.  - Pijačna tezga ne može imati isti tretman kao trgovina, ne može imati fiskalnu kasu i knjigovođu koji će stajati kraj tezge i računati razne kalkulacije. Stoga je Komisija zatražila od općinske Službe za inspekcijske poslove da razmotri mogućnost da se Općinskom vijeću predloži izmjena pomenutih zakonskih odredbi. Zna se šta je pijačna trgovina, a šta ona u velikim trgovačkim centrima, kazao je Mirnes Ajaović, predsjednik Komisije za ljudska prava i slobode Općinskog vijeća Tuzla. Ovakve izmjene zakonskih akata doprinjeće boljim uslovima za rad pijačnim trgovcima, a izbjeće se mogućnost da trgovci svoje nezadovoljstvo ispolje ponovnim prodajama na trotoarima, što je do nedavno bio veliki problem za grad i gradske inspekcije. Trenutno je sva pijačna trgovina u Tuzli smještena u oviru dvije privatne i jedne gradske tržnice. Kako je pojasnio Ćazim Serhatlić, šef tuzlanske Službe za inspekcijske poslove, čak 80% osoba na gradskoj tržnici radi mimo zakona jer ne može ispuniti sve zakonske uslove. Problem se pojavio i u dostavljanju dokumenata onih koji su željeli da ispune sve ono što zakon od njih nalaže. Zbog toga što su imali nekompletnu dokentaciju, na prijavnici bi im bila ista vraćena od strane službene osobe, što je direktno kršenje prava građana. Zauzet je stav da se dokumentacija mora zaprimiti onakva kakva jeste, a nadležna služba će utvrditi je li ista dostatna ili ne. B. K. |