TUZLARIJE - VIJESTIMeđunarodna galerija portreta Tuzla Otvorena izložba posvećena Husinskoj buni U Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla danas je otvorena izložba posvećena devedesetogodišnjici Husinske bune.  Izražavajući zadovoljstvo zbog izložbe, koja je bez obzira na teškoće organizovana, prisutnima su se obratili Vesna Isabegović, direktorica JU Muzej istočne Bosne Tuzla i dr. Izet Šabotić direktor JU Arhiv Tuzlanskog kantona, koji su i priredili izložbu.  Autori izložbe, Nataša Perić, Saneta Adović, Hatidža Fetahagić i Esaf Lević, pripremili su niz zanimljivih fotografija, tekstova, novinskih članaka i dokumenata koji govore o položaju radnika na području tuzlanskog rudarskog bazena, kao i izbijanju štrajka rudara i Husinske bune 1920. godine.  Izložbu je otvorio načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, koji je naglasio da je buna opredijelila Tuzlu u svim kritičnim momentima. - Husinska buna je jedan od najznačajnih događaja u istoriji radničkog pokreta u borbi za ravnopravnost. Josip Broz Tito je rekao da je izrasla iz najrevolucionarnjih dijelova BiH, proizašla je iz karaktera Tuzle. U Tuzli su tada živjeli ljudi iz 23 nacije, to je bitno uticalo na budućnost Tuzle, kao što karakter pojedinca utiče na njegovu budućnost, tako je i karakter revolucije odredio budućnost Tuzle, kazao je između ostalog načelnik Imamović.
Prvi svjetski rat (1914. – 1918.) je na području Bosne i Hercegovine ostavio negativne posljedice, kako u materijalnom, tako i u ekonomskom pogledu. Usljed velike skupoće životnih namirnica i malih dnevnica ekonomski položaj radnika bio je veoma težak te ponovo dolazi do jačanja sindikalnog pokreta kako u BiH, tako i na tuzlanskom području. Štrajkačkim pokretima uspjelo je povećati nadnice, skratiti radno vrijeme te izboriti da osmočasovno radno vrijeme koje je tadašnja bh vlada 2. aprila 1919. godine i ozakonila. Uprkos protivljenju vlasti, radnici su obilježavali 1. Maj, Međunarodni praznik rada te organizovali razne proslave i skupove. Od prvog maja do septembra 1919. godine trajala je velika akcija rudara Kreke. Podržavajući proslavu 1. Maja, nekoliko hiljada radnika iz Kreke i Solane prošla je kroz grad i vratila se u Kreku. Sve akcije vođene su pod okriljem Socijalističke radničke partije Jugoslavije, kasnije Komunističke partije Jugoslavije formirane 1919. godine. Nakon toga vlasti su pristupile hapšenjima, izbacivanjima iz stanova i zabrani rada sindikalne organizacije. Nakon što uhapšeni radnici nisu oslobođeni, ostali pribjegavaju pasivnom otpru što dovodi do naglog pada proizvodnje. U pokušaju da poboljša nastalu situaciju Uprava rudnika dovodi rudare iz Slovenije. Oko 200 rudara iz Slovenije vremenom uviđa koliko je loše stanje u rudniku te se pridružuju rudarima Kreke. To je bila osnova za veliku bunu rudara protiv vlasti, te početkom 1920. godine počinju odlučujuću borbu za poboljšanje svog položaja. Radnici su često održavali sastanke u Radničkom domu u Kreki ili pred zgradom ugljenokopa. Do izbijanja Generalnog štrajka rudara došlo je 21. decembra 1920. godine. Odluku o štrajku saopštio je Tomo Anđelić, koji je odmah i uhapšen, a organizaciju štrajka preuzeli su Franjo Rezač, Karlo Železnik, Marijan Divković, Tunjo Miljanović i drugi. Štrajk radnika karakteriše i brutalnost i surovost vlasti koja vrši batinjanja i zlostavljanja, ne samo radnika nego i njihovih članova porodice. Preko 800 ljudi pretpjelo je teške batine, a preko 2000 je dovedeno u zatvor „Štok“ u Tuzli.  Osam dana nakon pobune njihov otpor ugušen je u krvi. U optužnici, koja je uslijedila 13 mjeseci kasnije, optuženo je oko 350 rudara. Jure Kerošević, optužen za ubistvo žandara, osuđen je na smrt vješanjem. Protiv tog suđenja, kao i optužnice prema Keroševiću, u zemlji i inostranstvu je vođena velika akcija solidarnosti, pa su vlasti bile prinuđene da mu smrtnu kaznu zamijene za 20 godina robije. Narodna pjesma "Konjuh planinom" inspirisana je Husinskom bunom. Opjevana je u čast narodnog heroja Peje Markovića koji je poginuo 1944. godine, pripadnika husinske partizanske čete koju su velikim dijelom činili husinski rudari, učesnici bune. Dan stupanja u generalni štrajk 21. decembar, obilježava se kao Dan rudara. S.M. |
