TUZLARIJE - VIJESTIDanas u Tuzli Obilježen Dan rođenja Martina Lutera Kinga Polaganjem vijenca ispred biste Martina Lutera Kinga u Tuzli, danas je obilježen američki nacionalni praznik, Dan rođenja Martina Lutera Kinga - 15. januar 1929. godine.  Bista dobitnika Nobelove nagrade za mir i jednog od najvećih boraca za ljudska prava u povijesti čovječanstva, u Tuzli je postavljen 2003.godine i od tada se svake godine obilježava dan kada je Martin Luter King rođen. NJ.E. gospodin Patrick Moon, ambasador SAD-a u BiH, i načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, nakon polaganja vijenca kratko su se obratili prisutnima. Načelnik Imamović istakao je prijateljsku vezu između naše zemlje i Sjedinjenih Američkih Država te je izrazio zahvalnost za sve što je američki narod uradio za nas. NJ.E. Patrick Moon, rekao je da su Amerikanci čvrsti u odluci da i dalje podržavaju Bosnu i Hercegovinu. Također je rekao da su jako ponosni zbog činjenice da je spomenik Martinu Luteru Kingu podignut u Tuzli.  Martin Luter King Junior rođen je 15. januara 1929. godine u Atlanti, saveznoj državi Georgiji. Pohađao je Morehose koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim državama. Kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoštovanja u sjemeništu Crozer u Pensilvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svom razredu te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao visoki tečaj iz filozofije religija. Sjajnog govorika slušalo je 250.000 ljudi u Washingtonu 1963. godine kada izrekao čuveni govor “I have s dream”. Protivio se ratu u Vijetnamu kao i svim nepravdama. Jedan je od najmlađih dobitnika Nobelove nagrade za mir, koju je primio 1964. godine. Ubijen je u svojoj 39. godini života 1968. snajperskim hicem dok je bio na balkonu hotelske sobe saveznoj državi Tennessee. Njegovoj sahrani prisustvovalo je preko 300.000 ljudi. Na njegovoj nadgrobnoj ploči stoje riječi crnačke duhovne pjesme “Napokon slobodan”. On, i poslije njegovi sljedbenici, postigli su da se za relativno kratko vrijeme od diskriminacije crnog stanovništa dođe do proglašenja prvog crnog predsjednika Sjedninjenih država Amerike – Obame. Posthumno je 1977. dobio i priznanje "Predsjednička medalja slobode", a 2004. i "Kongresnu zlatnu medalju". S.M. |