TUZLARIJE - VIJESTIOpćina Tuzla Izvršena primopredaja arhivske građe vezane za život i djelo Derviša Sušića U zgradi Općine Tuzla danas je održana primopredaja arhivske građe vezane za život i djelo, jednog od najvećih tuzlanskih književnika i dramskih pisaca Derviša Sušića. Porodica Derviša Sušića je ovu vrijednu dokumentaciju predala Općini Tuzla, a Općina Tuzla Arhivu TK.  Podsjećamo, načelnik Imamović je prošle godine, prilikom otvaranja Doma književnosti, u kojem je smještena stalna postavka rukopisa i predmeta tuzlanskog književnika Meše Selimovića, najavio da će drugi sprat Doma književnosti biti posvećen još jednom velikanu Tuzle – Dervišu Sušiću. Rukopise i predmete, načelniku je nedavno, u ime porodice, uručio Muhamed Sušić, sin Derviša Sušića. Predajući ovu vrijednu dokumentaciju, načelnik Imamović je još jednom istakao zalaganje Općine Tuzla za očuvanje vrijednosti i zaštitu kulturno-istorijskog nasljedja Tuzle, što književno i dramsko djelo Derviša Sušića svakako jeste. Direktor Arhiva, Izet Šabotić, zahvalio se porodici Sušić i načelniku što su ovu vrijednu dokumenatciju povjerili Arhivu na čuvanje. Općina Tuzla, JU Arhiv TK i JU Dom mladih Tuzla će ovu dokumentaciju iskoristiti za stalnu postavku „Derviš Sušić“ u Domu književnosti.  Danas predati predmeti samo su dio od onoga što će još biti sakupljeno, i ako bude sve teklo po planu već od 1. septembra će biti sve izloženo. Živi savremenici Derviša Sušića će na dan otvaranja izložbe pričati i razne anegdote iz života ovog velikog književnika. Rođen 1925. godine u Vlasenici, Sušić je umro u Sarajevu 1990. a u Tuzlu se u figurativno vratio 2002. kada je odlučeno da Narodna biblioteka Tuzla, gdje je on bio direktor, nosi njegovo ime. Sada, sa stalnom postavkom u Domu književnosti, zaokružuje se njegov životni opus.  Uz lične predmete, fotografije, rukopise, jednu od njegovih posaćih mašina danas su predate i brojne nagrade koje je Sušić dobijao za svog plodnog života. Derviš Sušić učitelj, novinar, književnik radio je puno i iza sebe ostavio brojna djela. Između ostalog napisao je: Jabucani. Zadruzno izdavacko preduzece. Sarajevo, 1950., S proleterima. Svjetlost. Sarajevo, 1950., Momce iz Vrgorca. Seljacka knjiga. Sarajevo, 1953., Ja, Danilo. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemacki. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989., Danilo u stavu mirno. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961., Teferic. Svjetlost. Sarajevo, 1963., Kurir. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976., Drugarica istorija. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965., Pobune. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966., Uhode. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. Ljubljana, 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989., Hodza strah. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. Bratislava, 1977., Zestine. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976., Tale. Oslobodjenje. Sarajevo, 1980., Parergon. Bilješke uz roman Tale. Oslobodjenje. Sarajevo, 1980., Izabrana djela. I-III. Univerzal. Tuzla, 1980., Zar i mir. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobodjenje. Sarajevo, 1983., Veliki vezir. Istorijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984., Izabrana djela. Knjiga I-X. svjetlost. Sarajevo, 1985., A. triptih. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985., Nevakat. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. Priština, 1987., Listopad. Svjetlost. Sarajevo, 1987., Jesenji cvat. Drama. Oslobodjenje. Sarajevo, 1988., Drame. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobodjenje. Sarajevo, 1988., Cvijet za covjekoljublje. Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.  Na kraju podsjećamo i na članak ranije objavljen na Tuzlarijama u kojem se vidi koliko se duha imao Derviš Sušić. S.M. |