TUZLARIJE - VIJESTI

04.05.2012.
Komemoracija na Slanoj Banji
Odata počast Josipu Brozu Titu

U povodu 32. godišnjice od smrti druga Tita, Društvo „Josip Broz Tito“ i Udruženje antifašista i boraca NOR-a Tuzla, organizovali su danas komemoraciju na Slanoj Banji, uz prisustvo velikog broja građana.



Tačno u 15:05, vrijeme kada je Tito prije 32 godine umro, vozači su sirenama automobila najavili početak minute šutnje, a nakon toga započela je komemoracija.



Na Titovu bistu položeni su vijenci i cvijeće, a zatim je uslijedilo obraćanje Nikole Slavujice, predsjednika društva “Josip Broz Tito”.


Nikola Slavuljica
-Četvrti maj je jedan od važnih datuma iz naše prošlosti koji antifašisti iz Bosne i Hercegovine, pa i Tuzle, u svom programu redovno obilježavaju. Na današnji dan se podsjećamo na sve ono što je drug Tito, dok je bio aktivan kao predsjednik nekadašnje Jugoslavije, uradio za sve nas. Sve to činimo prije svega zbog mladih koji nisu dovoljno informisani o onome šta je u nekadašnjoj državi valjalo. U školama se ne uči dovoljno o tom vremenu, ne proučava se antifašizam, ne spominje se u udžbenicima, a tamo gdje nema antifašizma i gdje se mladi ne uče kako mu se oduprijeti ostavljamo otvoren prostor za fašizam, rekao je Slavuljica.

Na novinarsku konstataciju da je Tito za pojedince bio diktator, sirovi komunista, da je sve političke neistomišljenike slao na Goli otok, Slavujica odgovara:

- Sa ove vremenske distance, kada to ocjenjuju ljudi posebno oni koji nisu živjeli u tom dobu, pa čak i oni koji su živjeli, a u to vrijeme nisu smjeli o tome da govore, sada je deplasirana takva ocjena jer treba ustvari pogledati sve ono što je pozitivno Tito uradio. Dovoljno je pomenuti besplatno školstvo, zdravstvo, socijalnu sigurnost, zaposlenost i posebno perspektivu mladih koja danas gotovo i ne postoji. Djeca se danas školuju da bi bila na listama nezaposlenih, a ne da bi sebi obezbjedili egzistenciju i posao. Bivša država je obezbjedila i to na čelu sa Titom kojeg danas neki zovu diktatorom. Svaki političar sa prostora bivše Jugoslavije treba da moli da dođe kod predsjednika Amerike, Njemačke, Engleske, Indije, a Tita su pozivali i bio je rado viđen gost u svim zemljama, konstatovao je Slavuljica.

Na žalost, nakon Titove smrti njegovo djelo zajedništva, ravnopravnosti, slobode, demokratije, bratstva i jedinstva došlo je pod udar svjetskih moćnika i protivnika, te domaćih nacionalista i neofašista koji su zemlju, deset godina nakon njegove smrti u potpunosti rasparčali, a u BiH pripremili krvavi pir. Bosna i Hercegovina je i danas meta i predmet razračunavanja nacionalista i neofašista, u cilju njenog uništenja.















Josip Broz Tito preminuo je 4. maja 1980. godine u 15.05 u Kliničkom centru u Ljubljani, a njegovoj sahrani 8. maja prisustvovalo je ukupno 209 delegacija iz 127 zemalja, na čelu državnih delegacija bilo je 38 šefova država. Broz je, među ostalim, bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima hladnog rata 60-ih godina prošlog stoljeća imalo velik značaj.

S.P.