TUZLARIJE - VIJESTIOdržana Vanredna sjednica Općinskog vijeća Tuzla Tuzla je grad klizišta Na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Općinskog vijeća Tuzla razmatrana je samo jedna tačka, a to je Informacija o prirodnoj nesreći uzrokovanoj obilnim kišnim padavinama sa posljedicama ogromnih razmjera u vidu poplava i klizišta.  Osim načelnika Općine Tuzla Jasmina Imamović, izvještaje su podnijeli i svi direktori javnih preduzeća, zatim pomoćnici načelnika čije su službe bile više angažovane oko nesreće koja je zadesila Tuzlu, geolozi i vijećnici. Za sjednicu nije bio pripremljen pisani materijal tako da je bilo više riječi o pretpostavljenim vrijednostima, a procjena štete prema usmenom kazivanju govornika izražavala su i u milionima i milijardama. U višesatnom izlaganju govorilo se o danonoćnom radu, požrtvovanosti, hrabrosti, nadljudskim naporima koji su smanjili obim katastrofe kao i čestitkama, kako pojedincima, tako i službama, organizacijama, preduzećima i ostalima. Od zanimljivih dijelova govora izdvajamo izjavu šefa Geološkog tima Izeta Žigića, kojih je inače 12 na terenu, da je Tuzla osim što je grad soli i uglja i grad klizišta. Da je urađeno puno na stabilizaciji terena i stavljanje klizišta pod tehničku kontrolu, te da zbog velikog broja klizišta nisu stigli obići oko 10% kuća, a prioriteti su bile kuće u kojima ljudi žive. Žigić je također preporučio da se ne donosi Prostorni plan općine Tuzla dok geolozi ne utvrde mogućnosti gradnje na padinama (podsjećanja radi treba reći da je okončana procedura javne rasprave da su se stekli uslovi za donošenje Prostornog plana općine Tuzla) Još jedan sručnjak iz oblasti geologije, Miralem Mulač, kazao je da je 1/3 naše općine na nestabilnom terenu i da je oko 3500 objekata u potencijalnoj zoni klizišta. Zbog enormno velikih i brojnih klizišta rekao je još da je Tuzla najnestabilnije područje regiona i da je ovoliki broj klizišta (preko 1400) u kratkom vremenskom roku nezabilježen. Kako pomoći ljudima koji su ostali bez krova nad glavom? Ovo je pitanje o kojem se razmišlja, traži rješenje ali za sada konkretnog odgovora nema. Do zime treba naći način da se ljudi trajno zbrinu. Načelnik i njegov pravni tim predlažu Vladi FBiH i Parlamentu FBiH, da po hitnom postupku pristupe donošenju posebnog Zakona o prirodnoj nesreći. Ovaj Zakon bio bi u funkciji što efikasnijeg otklanjanja štetnih posljedica uzrokovanih prirodnom nesrećom, usljed masovnih poplava i klizišta. Ako se prihvati prijedlog Zakona, namjenska sredstva, konkretno za izgradnju skloništa u iznosu od 2.800.000 KM bi bila operativna i iskorištena za sanaciju šteta i pomoć ljudima. Pitanje je šta ako se ne usvoji? Šta ako niko od viših novoa vlasti, kao i donatora iz inostranstva, ne pomogne? Kao što je poznato općinski budžet za sada je jedva dovoljan za redovne troškove. Koliko je ljudski faktor uticao na razmjere katastrofe?  Očekivano od opozicije, predsjednik Kluba SDA Sabahudin Imamović, nakon priznanja javnim preduzećima za dobro snalaženje u kriznim momentima, dotakao se pitanja koja se tiču preventivnih mjera, mjesnih zajednica bez kanalizacije, bez sistema za oborinske vode, neočišćenih korita, nelegalne gradnje, umrtvljenih mjesnih zajednica i drugog. Zdravlje ljudi i životinja pod kontrolom Kada je u pitanju zdravlje, kako ljudi tako i životinja, situacija je nestabilna ali pod kontrolom. U prihvatnim centrima nema zaraznih bolesti, a što se tiče životinja, u BiH su stigle potrebne vakcine protiv antraksa, na tone animalnog otpada je neškodljivo uništeno i Srbiji i Hrvatskoj, sprovedene su sve potrebne mjere. Izvještaje su, svako za svoju oblast, podnijeli Suad Bijedić – Dom zdravlja Tuzla, i Jasmin Ferizbegović (Veterinarska stanica Tuzla) Treba još reći da je bilo riječi i o humanitarnoj pomoći koja stiže u grad i raspoređuje se do ljudi kojima pomoć treba. Između ostalih, pomoć je stigla iz Mostara, Dubrovnika, Austrije, Turske, a najavljeni su i drugi šleperi pomoći. S.M. |