TUZLARIJE - VIJESTIPolaganjem vijenaca obilježen Dan rođenja Martina Lutera Kinga  Polaganjem vijenaca ispred biste Martina Lutera Kinga danas je obilježen američki nacionalni praznik 15. januar - Dan rođenja Martina Lutera Kinga, dobitnika Nobelove nagrade za mir i jednog od najvećih boraca za ljudska prava u historiji čovječanstva. Vijenac na bistu su položili zamjenik predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Tuzla Jozo Nišadždić i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, koji je poslije, u kratkom obraćanju pristnima, podsjetio na važnost djela Martina Lutera Kinga, posebno jer je kršenje ljudskih prava svakodnevno. - Govorio je da čovječanstvo mora tražiti metodu rješavanja konflikta među različitima, a da osnova te metode mora biti ljubav - ljubav među ljudima. Govorio je da se mrak ne može otjerati mrakom nego svjetlom, to je razlog zašto svake godine podsjećamo na njegova djela, a danas je razloga još više. Mnogo je žrtava terorizna u svijetu, a i mi smo bili žrtve, na Kapiji, u Srebrenici, između ostalog je rekao Imamović.  Martin Luter King Junior rođen je 15. januara 1929. godine u Atlanti, saveznoj državi Georgiji. Pohađao je Morehose koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim državama. Kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoštovanja u sjemeništu Crozer u Pensilvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svom razredu te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao visoki tečaj iz filozofije religija. Sjajnog govornika slušalo je 250.000 ljudi u Washingtonu 1963. godine kada izrekao čuveni govor "I Have A Dream”. Protivio se ratu u Vijetnamu kao i svim nepravdama. Jedan je od najmlađih dobitnika Nobelove nagrade za mir koju je primio 1964. godine. Ubijen je u svojoj 39. godini života 1968. snajperskim hicem dok je bio na balkonu hotelske sobe u saveznoj državi Tennessee. Njegovoj sahrani prisustvovalo je preko 300.000 ljudi. Na njegovoj nadgrobnoj ploči stoje riječi crnačke duhovne pjesme "Napokon slobodan”.  On, i poslije njegovi sljedbenici, postigli su da se za relativno kratko vrijeme od diskriminacije crnog stanovništa dođe do proglašenja prvog crnog predsjednika Sjedninjenih država Amerike – Obame. Posthumno je 1977. dobio i priznanje "Predsjednička medalja slobode", a 2004. i Kongresnu zlatnu medalju. Bista Martina Lutera Kinga Jr. postavljena je u Tuzli 2003. i od tada se svake godine obilježava rođendan Martina Lutera Kinga. S.M. |