TUZLARIJE - VIJESTIDvodnevna konferencija u hotelu ˝Tuzla˝ Inkubiranje biznisa u sjeveroistočnoj BiH - stanje i perspektive Drugi susret predstavnika poslovnih inkubatora BiH Tuzla je domaćin dvodnevne konferencije pod nazovom "Inkubiranje biznisa u sjeveroistočnoj BiH - stanje i perspektive". Drugi susret predstavnika poslovnih inkubatora u BiH otvorio je Enever Sarvan, koordinator projekta, koji je u pozdravnom govoru, između ostalog, rekao: - Postojeći poslovni inkubatori u Gradačcu/Modriču i Tuzli su znatno poboljšali svoj rad, a u regiji je počeo sa radom i Inkubacioni centar Šamac, u pripremi je otvaranje Inkubatora u Brčkom, a izvjesno je pokretanje inkubatora u Čeliću. U mnogim općinama su identifikovane konkretne mogućnosti i želje za osnivanjem poslovnih inkubatora. Razvoj malih i srednjih preduzeća i dalji razvoj koncepta poslovnog inkubatora zavisi od uključenosti svih aktera lokalnog i regionalnog razvoja, kao i pomoći koju moraju imati mala i srednja preduzeća.  Prisutnima se riječima dobrodošlice obratio i Jasmin Imamović, načelnik Općine Tuzla. On je rekao nešto više o inkubacionim centrima Lipnica i BIT centar u Tuzli. Naglasio je značaj smanjenja taksi za otvaranje malih preduzeća te dao primjere firmi koje su uspjele poput firme NOKIA. Posebno se zahvalio prisutnom gospodinu Kjartan Bjornsonu, šefu Operativnog odjela II ekonomskog razvoja. Nastavljajući da obrazlaže primjer NOKIE, Imamović je podsjetio da je to bilo preduzeće koje je proizvodilo gumene čizme, bilo pred bankrotom prije 20 godina, da bi dobrim idejama, i planom šta je ono šta trebaju, došli do proizvodnje mobilnih telefona koja ih je odvela u svjetski vrh. Istakao je da se mi ne možemo takmičiti sa Kinom u proizvodnji cipela, ali možemo i moramo naći ono u čemu možemo konkurisati ne samo na evropskom nego i svjetskom tržištu.  Izjava načelnika Imamovića: Mi smo u eri tranzicije, treba otvarati mjesta gdje god se mogu otvoriti i koristiti primjere zemalja koje su uspjele, jer je nezaposlenost naš najveći problem. Jedna od metoda je razvijanje oblasti koja prije nije ovdje bila razvijena a to je davanje poticaja malom i srednjim biznisu. Mi dajemo poticaj putem neprekidnog umanjenja taksi za registraciju malih i srednjih preduzeća sa željom da ih se otvori što više, i dajemo podršku u vidu dva inkubatora. Jedan je u Lipnici gdje je zaposleno oko 100 ljudi. Dakle, ono što je napušteno punimo ljudima i radnim mjestima, a drugi je inkubator jedne svasvim nove tehnologije kakav je BIT centar gdje imamo 57 najsofisticiranijih radnih mjesta kakva trenutno mogu biti u Evropi i svijetu. Prilika je i da se ja danas zahvalim EU, da se zahvalim implementatoru, nezavisnom birou za razvoj Gradačca i Modriče u ime Općine Tuzle koja je partner u projektu. Želimo da se unaprijedi poboljšanje kvaliteta usluga malim i srednjim preduzećima, razmijene iskustava između postojećih inkubatora, i kreiraju strateški pravci razvoja, a mi imamo strategiju razvoja na nivou Tuzle. Na novinarsko pitanje: EU je dala svoju podršku privredniim projektima razvoja, koliko je ovaj vid primjenjiv u BiH, gospodin Bjornson je odgovorio: 
- Prije svega mislim da su ovakvi projekti vrlo primjenjivi u BiH. Činjenica je da je BiH u procesu evropskih inegracija što svakako zahtjeva jednu efikasnu privredu kako bi BiH bila konkurentna ne samo na evropskom nego i svjetskom tržištu. To svakako zahtjeva i otvaranje i novih radnih mjesta i proizvodnju proizvoda koji se mogu prodati u Bosni i Hercegovini. U BiH danas postoji 10 poslovnih inkubatora, od tih 10 u 6 je invenstirala EU, tu je smješteno oko 10 preduzeća i upošljavaju oko 600 ljudi. Poslovni ljudi i preduzeća su danas suočeni sa puno problema, inkubatori neće riješiti sve njihove problem ali će riješiti mnoge.Oni koji su nastanjeni u inkubacionim centrima rade zjedno, sarađuju, pomažu jedni drugima, uče jedni od drugih i nema potrebe da izmišljaju toplu vodu. Drago mi je vidjeti da političati daju doprinos da se zakonski okvir olakša. Ako se ne obezbijede zakonski preduslovi desit će se to da se u BiH ne otvaraju nova preduzeća ili još gore, djelovanje u području sive ekonomije, što znači negativan efekat na cjelokupnu državu bez plaćanja poreza, carina, taksi i drugog. Safet Husanović, pomoćnik načelnika, ovom prilikom je rekao: - Općina Tuzla je partner u projektu. Mi smo veoma zadovoljni i zbog toga a i što je ovaj projekat među 100 kandidiranjih projekta prošao u regionalnom razvoju BiH. Nije samo što smo mi kao Općina Tuzla imali koristi, nego se pokazalo kako lokalne zajednice trebaju biti glavni nosioci lokalnog ekonomskog razvoja i regionalnog, ali isto tako da to ne mogu raditi same. Sada same rade sa međunarodnom zajednicom, nema kantona, nema države, nema naših institucija države a trebale bi uzeti dio svoje odgovornosi. Od 10 postojećih inkubatora u Tuzli imaju dva, ali mi nismo zadovoljni, ovakvih treba biti još puno u Bosni i Hercegovini. To je poruka ove konferencije. Na današnjoj konferenciji, učešće u diskusiji uzeli su i Enes Drljević - direktor NERDA, Rasim Tulumović, predstavnik PI iz BiH i drugi. Nastavak konferencije je zakazan za sutra sa početkom u 8:30 u Hotelu "Tuzla". S.M. |