TUZLARIJE - VIJESTITuzlanski pozorišni dani 2006 - srijeda, 22. 11. 2006. u 19,30 ˝Zagrljenici˝ Sarajevski ratni teatar - SARTR Sarajevski ratni teatar dolazi na Tuzlanske pozorišne dane sa novom predstavom čija se premijera desila početkom prošlog mjeseca. Riječ je o predstavi "Zagrljenici" koju je prema tekstu Miodraga Žalice režirao Robert Raponja i sa kojom je SARTR obilježio 80. godišnjicu od rođenja jednog od najvećih bh. dramskih pisaca Miodraga Žalice. Glumačku postavu u predstavi čine Ermin Bravo, Selma Alispahić, Džana Pinjo te Mirela Lambić, koreografiju je uradila Petra Blašković, dok je za scenografiju zaslužan Osman Arslanagić. Dramaturgiju potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović. Miodrag Žalica O režiseru Pjeru Žalici se mnogo više pisalo i zna nego o njegovu pokojnome ocu Miodragu, pjesniku, romanopiscu i dramatičaru, dugogodišnjem urednika dramskog programa Televizije Sarajevo, jednom od najznačajnijih naših pisaca nakon Drugog svjetskog rata. Miodrag Žalica (rođen u Sarajevu 1926., umro u opsjednutom rodnom gradu 1992. godine) objavio je sljedeće knjige drama: Tri drame (Pas koji pjeva; Jeskim; Najljepši dan: jedna noć), Sarajevo, 1971; Zagrljenici, Sarajevo, 1971; Drugi trio (Zagrljenici; Tako dozvaše tajnu; Hotel s pogledom na čudovište ili vilovnjaci), Sarajevo, 1975; Rimski dan (Propercije), Sarajevo, 1976; Treći trio (Velike dvokolice; Lambethwalk; Rimski dan), Sarajevo, 1980; Rimski dan, Savremena književnost naroda i narodnosti BiH, Sarajevo, 1984/85; Mamurni golubovi, Sarajevo, 1986; Neprijatno interesovanje, Sarajevo, 1987; Mirišu li jorgovani u Njujorku, Sarajevo, 1988; Posljednji iz kaste strasti, Sarajevo, 1990. Pored drama Žalica je napisao roman Geteov hrast u Buhenvaldu (Sarajevo, 1988), te knjigu pjesama Huni, s kojom je počeo svoju karijeru davnih pedesetih, a s čijim fragmentom ćemo završiti ovaj prigodni zapis: Smrti, oprosti Hunima što su uzjahali na moje srce I s glavama naopako Otkasali u noć smijući se Kikotom vještica. Režiser Raponja o predstavi: "Htjeli smo dobiti jedan humor, odnosno duhovito poigravanje sa žanrovima u predstavi, što će sigurno plijeniti pažnju publike. Priča predstave s jedne strane ima iskrenu i odanu ljubav, a s druge žeđ za intenzitetom života. Puna je naših snoviđenja koje smo uspjeli razigrati”. Priredio(la): V.K. |