TUZLARIJE - KULTURAPromovirana knjiga Sarajevo - Biografija grada U organizaciji Fondacija istina pravda i pomirenje instituta za historiju iz Sarajeva u Međunarodnoj galeriji portreta, održana je promocija knjige Sarajevo – Biografija grada. Uz autora Roberta Donie, promotore knjige Dr. Husnije Kamberović i Jasmina Imamovića, Sinana Alića, bili su i Ćazim Sarajlić, Enisa Žunić, Franjo Kovačević, Zlatko Dukić, Sonja Alić, Mirzeta Hadžić-Suljkić, Ernesa Mešić, Meša Bajrić i druge ličnosti iz javnog života kao i ljubitelji pisane riječi.
O samoj knjizi govorio je direktor Instituta za historiju u Sarajevu dr. Husnija Kamberović i Jasmin Imamović, ovaj put u ulozi književnika. Sarajevo – Biografija grada, knjiga je američkog historičara prof. Roberta Donie. Nastala je kao rezultat historijske građe ali i poznavanja stanja u našoj zemlji od strane samog autora. Prof. Donia se kao svjedok pojavljivao pred Haškim tribunalom, u knjizi se navode brojni dokumenti koji su prihvaćeni kao dokaz Tribunala. Ocijenio je da je opsada grada bila dugo planirana i da je bila suštinski dio projekta agresije na BiH. Prof. Robert Donie autor je i drugih knjiga o našoj zemlji među kojiam su i naslovi : "Bosna i Hercegovina: Tradicija koju su izdali" i "Islam pod dvoglavim orlom". Sarajevski atentat bio je dugo prva asocijacija na Sarajevo, a zatim su bile zimske Olimpijske igre, organizovane u Sarajevu. To je bio veliki pomak u stvaranju pozitivne slike ovog grada, Ipak, tada pocinje i nazadovanje Sarajevo. Nacionalizam se polako uvlačio u vladajuće strukture.Donia detaljno opisuje slabljenje autoriteta gradske vlasti kao i jačanje nacionalizna. Donia je vidio pripremu opsade grada srpskih agresora a u toku agresije prati svaki dan.On opisuje i tamnu stranu rata u Sarajevu. Ali, ključna poruka je da Sarajlije nisu izdali ideju o zajedničkom životu.Opisno je vrijeme političke nestabilnosti. Ako bismo htjeli iznijet najkraće mišljenje o knjizi možemo reči da je knjiga o sarajevskim ljudima, vremenu dobra i zla. Stanovnici Sarajeva su prolazili su kroz razlicita iskušenja, ali je Sarajevo imalo i zlatna razdoblja svoga razvoja. O historisjkim epohama i ljudima u njima, govori ova knjiga. Na primjeru jednoga grada možemo uočiti različitosti cijele Bosne i Hercegovine. Hvala prof. Robertu Donia za ovu knjigu, ovo je osnova za jednu sličnu knjigu i o Tuzli. O, kako bi to bilo dobro da Donioa napiše knjigu i o Tuzli. – između ostalog rekao je prof. dr. Husnija Kamberović. ![]() Da bi bilo dobro da napise knjigu i o Tuzli, složio se i Jasmin Imamović a zatim dodao „ Želio bih da podvućem važnost činjenice da je knjigu napisao stranac – historičar. Da smo imali sličnu knjigu prije rata, vjerovatno bi se dogodilo da rat ipak počne ali sigurno je da bi intervencija da rat prestane bila puno ranije. Mi imamo knjige napisane iz različitih uglova. Mnogo je kod nas različitih historijskih knjiga. Zato su ova i slične knjige veoma vazne za budućnost Bosne i Hercegovine. Za mnoge će veću vrijednost imati knjiga prof. Donia nego tekst istog kvaliteta autora iz Bosne i Hercegovine. Zato je važno da imamo jake katedre historije, i gostujuće profesore, sve je to važno za budućnost generacija koje žive na ovim prostorima. Ovo shvatam kao jednu intimnu historiju Sarajeva. Po mom mišljenju, ovo nije samo biografija Sarajeva ovo je i historija Bosne i Hercegovine pa i šire. Mogu da kažem blago Sarajlijama, da je bogdom i nama napisao knjigu. Nama stranac ne treba samo zbog stranaca, treba nam i zbog nas profesor historije stranac, to dokazuju ove ispisane stranice. Ako je išta objektivna i kritika tog perioda onda je to ova knjiga pred nama. ![]() Zatim je gospodin Sinan Alić, najvio autora prof. Roberta Donia, koji je na dobrom bosanskom jeziku rekao: Iako sa greškama govorim na bosanskom, ja jezik shvatam kao sredstvo komunikacije i ja najbolje komuniciram s vama ako govorim na našem jeziku. Želio bih da se zahvalim promotorima, prof. Kamberoviću, izdavaču knjige, prevodiocu Danieli Valenta, koja je ne samo brzo nego i dobro prevela knjigu. Dobila je priznanje za najbolji prevod na Sajmu knjige u Sarajevu. Tuzla ima sreće da ima načelnika koji nije samo političar nego prijatelj kulture, pisane riječi. Znam da je pročitao sve moje knjige. Prvi put kada sam došao u Tuzlu u toku rata, kada smo se upoznali, Imamović mi je oduševljeno rekao da je pročitao dobru knjigu ne znajući da sam ja autor, to je bilo 1995. godine. Na knjizi koja je pred vama radio sam sedam godina, posljedica je arhivskog istraživanja ali i raznih posjeta Bosni i Hercegovini. Prvi put sam bio u Sarajevu kao student 1965. godine i od tada sam redovno dolazilo. Svaki put kada bih dolazio, vidio bih moje prijatelje Sinana i Sonju Alić, uz koje sam puno učio o ovom gradu i Bosni i Hercegovini, kojima se ovom prilikom zahvaljujem. Na kraju želim zahvaliti svim Tuzlacima za prijateljstvu, čast mi je da pomoviram ovu knjigu. Dali ste mi i kompliment ali i izazov, rekavši da pišem o Tuzli. Ja to zelim napraviti i zahvaljujem svima koji su noćas tu uoči Prvog maja, želim vam sretan praznik. S.M. |