TUZLARIJE - KULTURASvjetski poznati pijanista Maksim Mrvica o muzici i privatnosti Kao dijete nisam volio vježbati, ali sam obožavao svirati Razgovarala: Mirela SEKULIĆ Klavirski muzički virtouz Maksim Mrvica iz Hrvatske, koji se može pohvaliti svjetskim uspjehom i priznanjima, u okviru svoje Solo Tour 2007 pored nastupa u Japanu, Koreji (gdje trenutno boravi), Sloveniji i Hrvatskoj, održaće i četiri koncerta u BiH. Kako je već najavljeno, Art Zone iz Sarajeva i Mel Bush Organization iz Velike Britanije omogućiće bh. publici da uživa u njegovim nastupima - 16. maja u Brčkom (Dom kulture), 17. maja u Tuzli (Bosanski kulturni centar), te u Sarajevu 18. maja u Bosanskom kulturnom centru. ![]() Zbog velikog interesovanja za ovaj koncert i činjenice da su karte za 18. maj već rasprodate, Maksim Mrvica pristao je održati koncert u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru i naredni dan, 19. maja. Albumi Maksima Mrvice, ima ih do sada pet, prodaju se u milionskim tiražima. Planetarno je poznat pijanista. Svijetu se predstavio kao velemajstor u crossover-muzici, kombinujući elemente klasike s modernim pop-elementima i na taj način približava klasičnu muziku široj publici, uvijek “gladnoj” i znatiželjnoj šta ima novog u privatnom i profesionalnom životu njihovog miljenika. Sa Mrvicom razgovaramo uoči bh. koncerata. • U čemu se razlikuje Vaš pristup interpretaciji klasične i crossover-muzike? - Za mene su to dva vrlo različita načina interpretacije. Dok u crossover glazbi dominira ritmična preciznost, klasična glazba je puno slojevitija i time teža za izvoditi. • Možete li propisati “recept” za vježbanje: koliko i kada da bi se uspjelo? Koliko sati poklonite vježbi?
- Sve ovisi o težini repertoara koji spremam. I dan danas znam vježbati do osam sati. Izazov za interpretu • Da li Vam je klavir ikad dodijao, jeste li se na njega naljutili, jeste li ikada rekli: Uh, ko će vježbati? - Mnogo puta. Dešavalo se to kad sam bio dijete, što je vrlo normalno. Više bih htio igrati se s prijateljima nego vježbati. Nisam volio vježbati, ali sam obožavao svirati. • Da li je teško svirati i vježbati nekog avangardnog kompozitora, nešto što ni na vidiku nema melodiju, od čega pucaju bubnjići ili što nervi teško izdrže? I zašto se sviraju i takve stvari, zašto se ne nastoji uljepšati, a ne kvariti doživljaj, svijet i život? - Avangardna glazba je drugačija i njoj valja prilaziti sa drugačijim pristupom nego klasičnoj glazbi. U avangardi kompozitor često istražuje impresije i boje instrumenata. Ona zna nekada biti pravi izazov za interpretu. • Kakvu publiku najviše volite? - Najviše volim publiku koja se ne boji reagovati na nešto što joj se sviđa i koja je spremna prihvatiti nešto novo. Moja najdraža publika je u mom Šibeniku, jer je to publika koja ide na moje koncerte od mojih najranijih početaka.
• Je li Svjetislav Rihter ili Glen Guld najbolji pijanista, uopšte, i imate li neki uzor i šta od njega “kradete”? - Teško je reći ko je najbolji pijanista. To je stvar ukusa i osobnih afiniteta. Osobno, smatram nekoliko pijanista najboljima u izvođenju pojedinih kompozitora, ali u posljednje vrijeme sve više pronalazim izvedbe Marthe Argerich najbliže savršenim. • Mislite li da ste u životu zbog predanosti klaviru u nečemu uskraćeni? - Možda u djetinjstvu. To su velika odricanja. Danas, kao što moji prijatelji provode vrijeme na poslu, tako i ja radim svoj posao. • Kakav je Vaš način opuštanja, kada i gdje se najbolje odmarate? - Nakon velikih turneja i snimanja najčešće odem u Hrvatsku provesti vrijeme sa svojom familijom i prijateljima. Nostalgični i ponosni • Koliko osjećate svoju popularnost i je li to prijatan osjećaj? - Mislim da slava do jednog stupnja svakom godi. Kad počnu negativne strane slave, gubitak privatnosti u svakom trenu, onda to više nije užitak. • Na šta najviše trošite zarađeni novac? - Moja finansijska situacija je puno bolja nego prije što sam krenuo u crossover. Ni supruga ni ja nismo baš skromni. Najčešće trošimo na garderobu i izlaske. • Putovali ste mnogo, gdje se najljepše osjećate? I kakvi su ljudi sa balkanskih prostora koje srećete u inostranstvu - udaljili se, nostalgični, štedljivi, ponosni...? - Većina ljudi koje sam upoznao u inozemstvu, pogotovo u dalekim zemljama, jako su ponosni i nostalgični kao i ja. Bez obzira koliko mi je nekad lijepo na putovanjima, sa velikom radošću se vraćam kući u Šibenik. • Gdje se i kako vidite u starosti? - Vjerovatno u Šibeniku sa obitelji. Održavat ću koncerte dok god mogu. (Oslobođenje) |