TUZLARIJE - KULTURA

19.08.2004
Četiri hiljade djela za četiri decenije rada
40. godisnjica Međunarodne galerije

Medjunarodna galerija portreta Tuzla ove godine obiljezava 40 godina uspjesnog djelovanja. Galerija je amaterski osnovana 1964. godine u Osnovnoj skoli Centar u Tuzli, donacijom likovnih umjetnika sa prostora bivse Jugoslavije, a prema ideji slikara Ismeta Mujezinovica i Mevludina Ekmecica. U pocetku, to je bila Galerija portreta istaknutih licnosti, a 1967. godine preimenovana je u Galeriju jugoslavenskog portreta. Te godine otvorena je i prva velika izlozba jugoslovenskog portreta, koja je do pocetka rata u BiH odrzavana svake cetiri godine uz ucesce umjetnika iz svih zemalja Evrope i svijeta. “Prva postavka u OS Centar brojala je 47 radova. Vremenom se ta postavka sirila i danas Galerija ima 4.000 portreta, crteza, grafika, slika, skulptura”, kaze Cazim Sarajlic, direktor Medjunarodne galerije portreta Tuzla. Likovni zivot Tuzle i BiH pojavom Galerije postao je bogatiji novim sadrzajem sireg likovnog znacaja. Tokom protekle cetiri decenije rada Galerija je izrasla u znacajnu kulturnu instituciju, organizujuci izlozbe savremenog portreta, revijalnog karaktera, kamerne izlozbe retrospektivnog karaktera najstarije generacije bh. umjetnika, te izlozbe savremenih umjetnika u okviru Salona 13. U Tuzlanskom salonu 2 x 13 izlagali su i afirmisani umjetnici srednje generacije: Mehmed Zaimovic, Rodoljub Anastasov, Nives Kauric - Kurtovic, Nikola Gvozdenovic... U likovnom zivotu Galerije posebno mjesto zauzimaju retrospektive tuzlanskih umjetnika Mensura Meme Dervisevic, Dragise Trifkovica, Mevludina Ekmecica, Mustafe Pasica... Prosirujuci granice svog djelovanja, Galerija 1980. godine organizira prvu bijenalnu izlozbu crteza i grafika, jedinu medjunarodnu likovnu manifestaciju u BiH, a jednu od cetiri na prostoru bivse Jugoslavije. Do danas je organizovano deset bijenala (za nekoliko dana pocinje jedanaesto), na kojima su ucestvovali umjetnici iz Evrope i svijeta. “Posebnu aktivnost Galerije cini izdavacka djelatnost, sto njenoj ukupnoj kulturnoj egzistenciji daje karakter cjelovite likovne institucije”, kaze Sarajlic i dodaje: “Znacajan poduhvat bilo je izdavanje monografije akademika Ismeta Mujezinovica na bosanskom i engleskom jeziku, te monografije arhitekte Zlatka Ugljena, akademskog umjetnika Mevludina Ekmecica...” Prostor Galerije je mjesto okupljanja umjetnika i ljudi razlicitih kulturnih opredjeljenja. Ovdje se odrzavaju izlozbe, koncerti kamerne muzike, promocije, pozorisne predstave... U okviru Galerije djeluje i Medjunarodni atelje Ismet Mujezinovic. U ateljeu su boravili i radili umjetnici iz Njemacke, Francuske, Italije i ostavili odredjen broj djela za internacionalnu kolekciju Galerije.

Priredio(la): cupo