TUZLARIJE - KULTURA

16.02.2008.
Godišnja nagrada Društva pisaca Tuzlanskog kantona
Nagradu dijele Šejla Šehabović i Nijaz Alispahić


Sinoć u Gradačcu dodijeljenja je Godišnja nagrada Društva pisaca Tuzlanskog kantona. Ova vrijedna nagrada dodjeljuje se svake godine, a zanimljivo je da u konkurenciju ulaze sva izadanja iz prethodne godine iz oblasti književnosti, književne kritike i nauke o književnosti. Društvo posaca Tuzlanskog kantona, ima težak zadatak da uvrsti sve knjige koje su izdate, a nakon toga Stručni žiri, čiji se sastav svake godine mijenja, bira knjige koje ulaze u uži izbor.

Ove godine u uži izbor za Godišnju nagradu Društva pisaca TK ušla su sljedeća izdanja:

Nijaz Alispahić: Pjesmovite priče
Mehmed Đedović: Svjetlo lampe
Zejćir Hasić: Tamnovanje Tea Ormanskog
Vahid Klopić: Godinama poslije
Šejla Šehabović: Priče - ženski rod, množina.

Odlukom stručnog žirija u sastavu prof. dr. Muhidin Džanko, doc. dr. Ibrahim Kajan i Jagoda Iličić, Godišnju nagradu DPTK za 2007. ravnopravno su podijelili Šejla Šehabović sa knjigom Priče - ženski rod, množina i Nijaz Alispahić sa knjigom Pjesmovite priče.

Pored plaketa, koje im je uručio načelnik Općine Gradačac gospodin Ferhat Mustafić, nagrađeni autori dijele i novčani iznos od 3.000 KM. Ovom ugodnom književnom druženju u Kongresnoj sali Gradačačkog sajma prisustvovalo je više od 100 posjetilaca.

Stručni žiri imao je težak zadatak pa ne iznenađuje da Godišnju nagradu dijele dva autora, niti su iznenađenje nagrađeni autori, Nijaz Alispahić sa značajnom literarnom reputacijom, a ne čudi ni uspjeh mlade Šejle Šehabović, koja će uz nesporni talenat i stečeno životno iskustvo vremenom zasigurno iskristalisati svoj pomalo lutajući stil. Njena knjiga “Priče - ženski rod, množina", iako nakon prvih pročitanih redova djeluje pitko i jednostavno ipak ima i drugu dimenziju u porukama koje se čitaju između redova. “Pjesmovite priče” Nijaza Alispahića takođe bude emocije kod čitaoca koji može steći uzisak da je Alispahić u posebnom sjetnom raspoloženju zavirio u svoja sjećanja.

Kulturne manifestacije trebaju našoj sredini otrovanoj politikom, lijepa pisana riječ oplemenjuje dušu.


Pjesmovite priče
Zahvatom u tradiciju od koje nasljeđuje leksik, versifikaciju sa slavenskim šestercima i sedmercima, s lirskim, osjetljivim humorom koji nije bez sjete i bez udaljenog bolnog eha autor je izgradio neobičnu poetsku knjigu za koju je teško naći usporedbu.

"Pjesmovite priče" su pokušaj ispisivanja zavičajne jezičke arheologije. Smisao poezije za Nijaza Alispahića nije u samom jeziku već u emociji koja nosi pjesnika, u skrivenim misaonim i emocionalnim naslagama, u nekoj vrsti «kulturalnog pamćenja» unutar kojega se ne rekonstruira samo prošlost već i jezik kao vječita «kuća bitaka».

Alispahićeve upjesmljene priče na stanovit su način novosentimentalistička poezija, pjesnički credo jednoga pjesnika koji ne želi koketirati sa bilo kakvim izumima, već u tradiciji pronalazi poetsku i filozofsku supstancijalnost vlatitog lirskog izručaja. Te «krpice sjećanja», kako ih naziva sma autor, raskošne su po obilju slika koje srce pune toplinom.

Čitalac koji otvara korice knjige kreće u potragu za značenjima, slikama, svjedočenjima.... U Pjesmovitim pričama pronaći će sve to, pa i više. U svakom slučaju, knjiga koja opravdava literarnu reputaciju Nijaza Alispahića.
DPTK



Priče - ženski rod, množina

Šejla Šehaboviæ
Iza artificijelnog naslova knjige krije se spisateljica iznimnog narativnog talenta. Šejla Šehabović priča o mladosti u ratu, o «tinejdžerskoj verziji rata». Rat je osakatio vrijeme prekidajući njegovu nit, dijeleći ga na „prije“ i „poslije“. Izgubljeni u zamršenom klupku našli su se oni čija je mladost protekla „između“. Kako spojiti pokidano, kada su se ljudi i sjećanja razasuli poput perli s ogrlice.

Skupljajući zrna po „bijelom“ svijetu, autorica gradi okvire u koje smješta slike, komponuje fragmente sjećanja i sadašnjice u kolaž čiji je labirint svojevrsna mapa «negativne geografije» Bosne ali i surov obris globalnog svijeta u kojem, danas, nakon rata ojađeni životarimo. Šejla Šehabović je virtuoz stila. Neka njena poređenja kao da su izašla iz čarobne radionice duhovitih komparacija Zuke Džumhura. No, dok su Džumhurova poređenja namjerno do cinizma naivna, Šejlina su namjerno sumorna i crnohumorna do sarkazma.

Osobitost je i u «ženskoj vizuri», koja prozama priskrbljuje «intimističku jetkost» i rijetku «očuđenost» tvrde i neporecive zbilje. Pojedine novele iz ove knjige dosežu razinu antologijskih priča naše postratne novelistike.
DPTK


S.M.


Vezani članak:
Promocija knjige "Priče, ženski rod, množina"