TUZLARIJE - KULTURA

12.02.2009.
Gradovi u službi prirode i čovjeka


Možemo li sebi uopšte priuštiti ovu luksuznu temu – grad i ekologija? Koliko ovo dvoje mogu ići zajedno, s obzirom da grad vežemo za zagađenje prirodnog okruženja, a ekologiju za težnju za zdravim okruženjem?

Tek otvorena tema „Teme i dileme“ u vezi uključivanja javnosti u proces izrade Prostornog plana opštine Tuzla (Agencija Colosseum Tuzla), potakla me na razmišljanje i pitanje dokle će to traženo mišljenje običnog građanina dosegnuti, hoće li biti stvarno prihvaćeno i u kolikoj mjeri provedeno, koliko će se pusta želja građanina sudarati sa potrebama grada i mogućnostima stručnjaka i u kojoj mjeri se slažu planeri prostora i građevina i korisnici gradskog prostora.

Ali, u svakom slučaju, odlično je i podsticajno to da je građanin upitan, jer se ne smatra nekompetentnim i jer ima priliku da kaže da li je ovaj prostor počeo pomalo da ga sputava i kako bi on to riješio - koliko i kakvih stambenih objekata može da ima i kako raspoređenih, koliko jedan grad može podnijeti industrijskih objekata, .... pravo da kaže, a bogami i odgovornost, jer treba odlučiti kako je najbolje za sve sugrađane.

U vrijeme kada raznorazni objekti k´o gljive niču gurkajući se u osiromašenom prostoru naših gradova, običnom građaninu, svedenom na običnog posmatrača, oči ostaju gladne za zelenom površinom i zrakom i svjetlošću. Svjedoci smo i pretjerane i neplanske gradnje, svakodnevno se čudimo njenoj brzini i veličini, a nekako osjećamo da bi to možda moglo i drugačije. Ako se pri tome ne može zanimariti strahoviti uticaj industrije i saobraćaja, onda nas tjeskoba u duši baš ne može mimoići.

Ne bih ovaj put o silnim zagađenjima u našem gradu. Samo me tema potakla i želja minula za ekološkim gradovima.

Gradovi nam rastu i to je dobro, ali kako bi bilo da se osvrnemo na daleko naseljenije gradove koji su mudrije iskoristili prostor? Tamo gdje su ulice prave zelene aleje, krovovi višekatnica pretvoreni u divne parkove, gdje su balkoni pretvoreni u kitnjaste oaze pune zelenila, a stara, napuštena auta (zamislite brojnost takvih kod nas!) u ogromne cvijetnjake. Tome služi takozvana „urbana ekologija“ – koja gradove pretvara u zdrava prebivališta što jednako služe i čovjeku i prirodi.

Inače, urbana ekologija je jedna od osnovnih disciplina urbanizma, kao interdisciplinarne djelatnosti. Ona se bavi proučavanjem stanja naselja kao životne sredine u odnosu na tri osnovna ekološka elementa: tlo, vodu i zrak, izučavanjem različitih poremećaja prirodnih procesa i mogućnostima sanacije takvih problema.

... ove lijepe slike mogle bi biti i mali podsticaj građanima da se uključe u neku od planiranih radionica u mjesnim zajednicama u Tuzli, na kojima se očekuju upravo prijedlozi i sugestije građana ...


Napisala:Advija Đonlić, Centar za ekologiju i energiju