TUZLARIJE - KULTURADanas u BKC-u BOSFAM predstavio ˝Ćilim sjećanja˝ U Bosanskom kulturnom centru danas je održana prezentacija projekta „Ćilim sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici – tradicija protiv zaborava“, na kojem članice BOSFAM-a rade već godinu i po.
Još u toku ratnih dešavanja počele su se u BOSFAM-u okupljati žene koje su upoznale one najcrnje ratne strahote, izgubile su svoje najmilije te tražile načina da nastave da žive. Kao vid okupacione radne terapije, žene koje su kao vrlo mlade naučile tkati ćilime, ponovo su u razboju i vuni pronašle način da se bore sa svojom nesrećom. Kroz rad su psihički ojačale ali i našle načina da u teška vremena privređuju i od toga žive. Predvođene direktoricom BOSFAM–a, Munirom Bebom Hadžić, došle su na ideju da rade ćilime sjećanja na srebrenički genocid. Svjesne da se o žrtvama sve manje i priča, i da se masovna ubistva nedužnog naroda sve više tiču samo onih koji su nekoga izgubili, odlučile su da urade nešto za trajno sjećanje. Jedna od vrijednosti bosanskog ćilima je i u njegovoj trajnosti, pa kada nestanu mnogi ostaje ćilim da priča priče.
Ćilimi sjećanja zaista pričaju priče, svaka šara rađena je za tačno određenu osobu, osobu koja je imala svoj život, roditelje, rodbinu, prijatelje, nadu. Ljudi sa svojim strahovima, težnjama, ljubavima i željama, baš kao i svako drugo biće na svijetu. Oni nisu broj i ne žele ih tako gledati, poručuju žene svojim tkanjem. Majke ubijene djece shrvane u boli danas su gledale slike svoje djece iz sretnih vremena, pokazivale ih na slikama i zahvaljivale se jer će ime njihovih bliskih članova porodice biti utkano.
Direktorica BOSFAM-a pozvala je sve koji žele da se priključe projektu. Žene se nadaju da će uraditi što više ćilima. Jedan od njih, na kojem su imena roditelja nerođenog djeteta, djece, djevojke, mladića, pa do starice, starca na jednom mjestu, govori o strahoti koja se 11.jula 1995. godine dogodila i koja se zbog svih ljudi koji su nastradali i njihovin napaćenih majki, ne smije zaboraviti. Publicista Fatmir Alispahić govorio je danas o bosanskom ćilimu kao nečemu svetom, na šta se staje izuven, u koji se sada tka ratna memorija. S.Mešić |
