TUZLARIJE - KULTURAPromovirana monografija ˝Stećci˝ Stećci su interkonfesionalni U Narodnom pozorištu Tuzla sinoć je promovirana monografija “Stećci” koju je pripremio Dubravko Lovrenović. Svojim izlaskom u javnost ova monografija već je izazvala buru reakcija jer je to knjiga koja između ostalog govori o interkonfesionalnosti stećaka. Stećci kao svojevsrni fenomen interesantni su mnogima, te se dugo nastoje prisvojiti od strane svih konfesija u BiH.  Luksuszno izdanje “Stećaka” koja sadrži prekrasne fotografije stećaka te opisuje gdje se nalaze i šta na njima piše, sinoć su predstavljali načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamoviću u ulozi domaćina, urednik knjige Željko Ivanović, književnik Enver Kazaz i sam autor Dubravko Lovrenović. Knjiga sadrži četiri poglavlja a jedno govori upravo o pripadanju stećaka svima koji su u srednjem vijeku živjeli u Bosni i Hercegovini i to u periodu od četiri do pet vijekova. U Bosni i Hrecegovini trenutno se nalazi oko 60 000 stećaka ali i u Hrvatskoj, zapadnoj Srbiji i dijelu Crne Gore u manjem broju. Pod stećcima su ljudi koji su u to vrijeme živjeli bez obzira kojoj vjeri pripadali, može se zaključiti na osnovu govora promotora. - Dubravko Lovrenović je autor teze o tri paralelene historije koje se međusobno ne dodiruju. Građena su tri identiteta od kojih svaki želi biti zatvoren, homogen, čvrst, a pseudoznanstvenici, koji su inače vlasnici moći na univerzitetima zahvaljujući politici, žele da prošlost bude temeljni pokazatelje političke sadašnjosti, rekao je sinoć između ostalog Enver Kazaz dodajući da smo mi duboko podjeljeno društvo koje je izgubilo kontakt sa znanjem i naukom. I ostali promotori su sinoć govorili o manipulaciji narodom kojem se prezentiraju razne verzije bh historije za dobijanje političkih poena. Dubravko Lovrenović, inače historičar, pisao je o bosanskim mitovima, za vrijeme boravka u Americi imao je priliku da čita knjige raznih autora koji su pisali o kultu smrti i to je bio jedan od razloga da piše ponovo i o stećcima. Tako je napisana knjiga – monografija koja argumentovano i naučno govori o nadrgrobnim spomenicima koji su nešto tipično naše.  Objašnjeni su i epitafi kao i umjetnička vrijednost. Knjiga je ovo koja budi zanimanje i vjerovatno bi je svi Bosanci i Hercegovci trebali pročitati i saznati o prošlosti naših predaka. Dok se mnogi bave time čiji su stećci, ti isti stećci propadaju i nestaju. Lovrenović je sinoć rekao da su kandidirani i za UNESCO-u listu svjetske baštine, a do tada bi trebalo da se povede računa o kamenim blokovima koji govore o životu čovjeka koji je ispod kao i o historiji srednjovijekovne Bosne. Ispod stećaka su ljudi, tadašnji Bosanci i Hercegovci koji su se i tada kao i sada, kako je valjda kobnom bosanskom sudbinom određeno, svađali i ubijali, a postajali isti ispod stećaka. S.Mešić |