TUZLARIJE - KULTURA

24.06.2009.
Uz to što je i sama jubilarna
Likovna kolonija Breške propraćena je nizom drugih jubileja


Deseta jubilarna Likovna kolonija Breške ove godine popraćena je nizom jubileja i time njezin značaj postaje dosta veći te će i sami umjetnici svojim likovnim djelima ovu koloniju učiniti dosta posebnijom.

2009. godina je u potpunosti jubilarna jer na svjetskom nivou Franjevci slave 800 godina od osnivanja franjevačkog reda, Župna zajednica Breške, koja je domaćin likovnih kolonija slavi također 170 godina, časne sestre Kćeri Božje ljubavi također proslavljaju 125. rođendan od dolaska u ovo malo tuzlansko mjesto i kada su utemeljile školu, Crkva na Breškama također ove godine proslavlja 120 godina, a uz sve to ove godine je i jubilarna deseta Međunarodna likovna kolonija Breške.

- Ovi jubileji i slavlja uvijek su prilika da nekog pohvalimo i da se divimo snazi i upornosti ljudi. Ipak, ovi jubileji nisu samo prilika za slavlje, oni su prilika za provjeru ideja, temelja, orjentira i mnogo toga. Da bi neke čovjekova ideja preživjela i odgovorila modernim izazovima, potrebno je stati i promišljati kako dalje. Iako je sve pogodila finansijska kriza i znamo da je bez novaca bilo što teško napraviti, svjedoci smo da čovjekova upornost uvijek pobjeđuje i dolazi u najboljem trenutku, rekao je tuzlanski gvardijan fra Zdravko Anđić.

Stati danas ne znači da čovjek treba biti pasivan, već to znači duhovni hod intelekta i duhovnog puta k novim vizijama i novim idejama. Sve ono što je tako ovogodišnju koloniju trebalo sputati i spriječiti možda da se ona održi, ipak nije, jer duhovni intelekt je pobijedio. Ovogodišnja likovna kolonija Breške je poticaj i snaga kako ići dalje.



- Biti hrabar znači imati vedru budućnost i znati se uhvatiti u koštac sa svim nedaćama i nevoljama s ciljem jasne vizije nečega boljeg i ljepšega, naglasio je fra Zdravko.



Fundus Napretka do sada broji oko 320 umjetničkih djela nastalih na Kolonijama proteklih deset godina, a predviđa se da će i ova Kolonija iza sebe ostaviti oko 30 umjetničkih djela. Nikola Čiča posebno je istaknuo činjenicu da se ovakvim fundusom djela može malo koja institucija pohvaliti na području BiH. Ove godine se javila i jedna ideja, a to je da se jedan dio slika dobrotvornim aukcijama pokuša prodati od čega bi se stipendirali siromašni, a nadareni učenici i studenti. Ova već tradicionalna manifestacija održava se u okviru kulturne manifestacije „Ljeto u Tuzli“ i među ljubiteljima umjetnosti ima brojnu publiku i moćnu duhovnu potporu. Tradicionalni, pokrovitelji ove kulturne manifestacije su Vlada TK-a, Općina Tuzla i Franjevački samostan „Sv. Petra i Pavla“ u Tuzli.

Ovogodišnja likovna kolonija okupit će umjetnike iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Mađarske, Češke i Makedonije. Ove godine Češka prvi puta sudjeluje na likovnoj koloniji i češka umjetnica Petra Jovanovska vuče korijene s ovih prostora. iz Mađarske stiže umjetnica Adrien Farkas i umjetnik Kalman Bukosti. Iz Srbije dolazi Anđelka Dulić i Divna Lulić Jovičić. Iz Hrvatske dolazi Drago Marelja i Ivan Perak. Moguće je da će još neki umjetnici doći na kraći period. Uz inostrane umjetnike na koloniji će učestvovati i domaći umjetnici Vinko Lamešić, Fuad Kasumović, Čazim Sarajlić i Aleksandar Marković.



Konzul Juras
Umjetnici će ove godine slikati na više lokacija u Tuzli, a planirano je da slikaju i izvan grada, u Lukavcu i tamošnjem jezeru Bistarac. Predsjednik HKD Napredak Tuzla Nikola Čiča posebno se osvrnuo na činjenicu da i uz nedostatak novca kolonija nikada neće stati, već da će i dalje postati događaj i vrijeme kada Tuzla postaje središte umjetnosti.

Koloniju je u nedjelju svečano otvorio hrvatski konzul Josip Juras, čija zemlje ove godine slavi svoju punoljetnost i čime se prudrižila nizu jubileja koji se ove godine proslavljaju. Na koloniji sudjeluje 12 umjetnika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Mađarske i Češke. Treba naglasiti da će ove godine umjetnici imati priliku za druženje s članovima Udruge Breščani koji su već jučer za njih priredili priredbu na kojoj je sudjelovalo niz folklornih skupina iz Husina, Ljubača, Doknja i Brežaka. Upriličena je i izložba narodnih nošnji, ručnih radova i starinskih predmeta.

M.Nikolić