TUZLARIJE - KULTURA

13.08.2009.
9. Međunarodni književni susreti
Proglašenje najboljeg romana regiona 5. septembra


Deveti put u Tuzli se održavaju književni susreti. Od prvih susreta, krajem ljeta Tuzla postaje centar romana, mjesto gdje dolaze pisci i druge zanimljive osobe. U par dana, koliko traju susreti, organizuje se niz promocija romana sa promotorima koje i nemamo priliku često viđati. Tako će biti i ove godine, prije završne večeri koja će se održati 5. septembra, ljubitelji pisane riječi će imati priliku da uživaju u punom smislu te riječi.



Iako se Međunarodni književni susreti održavaju deveti put, nagrada "Meša Selimović" će biti dodijeljenja osmi put jer je naknadno ustanovljena. Radi se o jedinstvenoj književnoj nagradi jer je namijenjena za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom području razumljivih nam jezika u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Na dosadašnjim književnim susretima književnici su baš taj obuhvat nagrade smatrali vrlo pozitivnim s obzirom da se raspadom Jugoslavije raspalo mnogo šta pa i književne nagrade.



Članovi žirija 9. Međunarodnih književnih susreta "Cum grano salis" u sastavu Julijana Matanović, Mirko Kovač, Filip David, Andrew Wachtel i Irfan Horozović, odlučili su se za romane koji ulaze u uži izbor za nagradu „Meša Selimović“

Na press konferenciji koja je danas održana u zgradi Općine Tuzla, predsjednik žirija Irfan Horozović objavio je odluku žirija o šest naslova od kojih će jedan 5. septembra 2009. dobiti Međunarodnu književnu nagradu „Meša Selimović“ na 9. Međunarodnim književnim susretima "Cum grano salis".

U užem izboru su: Slađana Bukovac „Rod avetnjaka“, Rade Jarak „Pustinjak“, Bekim Sejranović „Nigdje niotkuda“, Vladimir Pištalo „Tesla, portret među maskama“, Vladimir Arsenijević „Predator“ i David Albahari „Brat“.

Predsjednik žirija, inače dobitnik književne nagrade "Meša Selimović" 2003. godine, rekao je da su romani žanrovski različiti i
Svake godine selektori zemalja regiona kandiduju objavljene romane s tim da svaki selektor može predložiti najmanje dva a najviše pet romana. Za ovogodišnje književne susrete selektori su bili Miljenko Jergović (Hrvatska), Enver Kazaz (Bosna i Hercegovina), Vladimir Arsenić (Srbija) i Ognjen Spahić (Crna Gora).

Miljenko Jergović (Hrvatska) predložio je romane: Renato Beretić „Hotel Grand“, Slađana Bukovac „Rod avetnjaka“, Nihad Hasanović „O roštilju i raznim smetnjama“, Rade Jarak „Pustinje“ i Bekim Sejranović „Nigdje niotkuda“.

Enver Kazaz (Bosna i Hercegovina) prodložio je: Vladimir Pištalo „Tesla, portret među maskama“, Mirsad Sijarić „Još jedna priča o ljubavi i ratu“ i Nihad Hasanović „O roštinju i raznim smetnjama“.

Vladimir Arsenić (Srbija) je predložio romane: Vladimir Arsenijević „Predator“, David Albahari „Brat“, Radoslav Petković „Savršeno sjećanje na smrt“, Vladimir Pištalo „Tesla, portret među maskama“ i Saša Stojaković „ Var“.

Ognjen Spahić (Crna Gora) predložio je Vojislav Pejović „Život i smrt junaka Milana“ i Dragana Kršenković Brković „Izgubljeni pečat“.
Dosadašnji dobitinici Međunarodne književne nagrade “Meša Selimović” su:

Marinko Koščec – "Netko drugi" (Hrvatska) 2002
Irfan Horozović - "Shakespeare u Dar es Salaamu" (BiH) 2003.
Ivica Đikić - "Cirkus Columbia" (Hrvatska) 2004
Ognjen Spahić - "Hansenova djeca" (Crna Gora) – 2005
Sanja Domazet - "Ko plače" (Srbija) 2006
Miljenko Jergović - "Ruta Tannenbaum" (BiH) 2007
Mirko Kovač – "Grad u zrcalu" (Hrvatska) 2008
naglasivši da iznosi svoje lično mišljenje a ne zajedničko mišljenje svih članova žirija, rekao je ponešto o svakom romanu koji je ušao u uži izbor ne otkrivši puno od sadržaja da ne bi kvario draž čitanja onima koji će tek da čitaju ova djela.

- Žanrovski su romani pisani vrlo različito, bilo je čudnih književnih mikseva, između autobiografskog i političkog promišljanja vremena u kojem živimo, pa čak i kulturoloških do nekih gotovo zaboravljenih žanrova, ili u našoj književnosti i nepostojećih.

Roman „Brat“ Davida Albaharija, izuzetno je pripovjedačko djelo, precizno i konsekventno ispričano u jedno gotovo zaboravljenoj naraciji. Nepoznati pripovjedač pripovjeda ono što mu je ispričao drugi nepoznati pripovjedač koji je jedan od dva glavna lika. Albahari je to klasično lijepo napisao.
"Predator“– Vladimira Arsenijevića priča je o kanibalu i njegovoj žrtvi koja želi da bude pojedena. To je okvirna scena romana koji je žanrovski dosta kompleksan. Autoror se kreće na raznim mjestima svijeta i prati svoje raznovrsne likove.
"Rod Avetnjaka" Slađane Bukovac - priča o traumatiziranom postratnom svijetu koja se na kraju pokazuje kao neobična alegorijska priča o čudnovatom kljunašu. Ispisana pedantno, gotovo filmski kadrirano, završava se na kriminalistički način, svijet sanja i činjenica preklapaju se na neočekivan način
„Pustinjak“ – Rade Jarak je vrlo fikcionalna autobiografija, kako je i sam autor žanrovski određuje. Djetinjstvo u Dubrovniku, svijetu književnosti i drugih umjetnosti, neprepoznavanje sebe u gradu i grada u sebi. Zanimljivo u romanesnom smislu, mozaički možda nedostaje kamenčića.
„Tesla, portret među maskama“ Vladimira Pištala biografija je Nikole Tesle pisana gotovo kao poema. Od jedne biografske sličice do druge. Sa sjenkom mrtvog brata koja neodoljivo podsjeća na životnu sjenku Salvadora Dalija, autor pokušava da naslika svijet Nikole Tesle.
„Nigdje niotkuda“ Bekima Serjanovića – tekst autobiografske provijencije koji se doima izuzetno autentično, male slike iz djetinjstva preklapaju se sa slikama usamljenog odrastanja i života u raznim krajevim svijeta, Brčko, Bosanska Gradiška, Rijeka, Zagreb, Bosfor i drugih, očitavanje jedne sudbine koja se logično zaokružuje u naslovu romana „Nigdje niotkuda“
, između ostalog rekao je Horozović.

Odluka o izboru najboljeg romana za dodjelu nagrade donosi se na dan održavanja 9. Međunarodnih književnih susreta. Nagradu će dodjeliti načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović. Osim statue „Mastionca i pero“ danas nije bilo riječi i o visini novčane nagrade autoru romana.

S.Mešić