TUZLARIJE - KULTURALjubav iz djetinjstva prema duvačkom instrumentu Salkanović: Izrađivanje frula mi je vrsta terapije Safet Salkanović, među Tešnjacima poznatiji kao Sajo, već se duži niz godina bavi izradom frula i član je Udruženja građana "Sehara" Tešanj, koje radi na očuvanju tradicije i starih zanata. Kaže da ljubav prema ovom instrumentu potiče još iz djetinjstva. - U moje vrijeme odrastanja, većina naroda je boravila na livadama čuvajući stoku. Da bi se prekratilo vrijeme, uvijek se znalo zasvirati i zaigrati. Tada se koristila pijačna suvenirska frula. Na njoj se ćurlikalo, pa se u narodu često zvala i "ćurli". Moj brat je prvi krenuo sa sviranjem, a frule je naručivao čak iz Srbije. Ja sam gledao kako to on radi i polako počeo da učim. Nakon toga, u svojim pedesetim, odlučio sam da počnem izrađivati frule, priča Sajo za Tuzlarije dodajući da je frula jedan od najstarijih instrumenata koji potiče čak iz kamenog doba.  Sajini instrumenti su na prodaju, a najčešće mušterije su profesionalci koji znaju da sviraju frulu, kao i oni koji žele da nauče svirati. - Frule su zaista kvalitetne, pa je to nekako i pravilo da ako zaista hočeš da naučiš dobro da sviraš, onda moraš imati i kvalitetan instrument. Danas se uglavnom svira u orkestrima, traže se i zahtijevnije frule da odgovaraju tonalitetu. Moraju znači biti dobro uštimane da bi odgovarale drugim instrumentima u orkestru, ističe Sajo. Štimovana frula uglavnom se izrađuje od suhog drveta i to od šljivovine, bagrema, jasenja, brekinje i slično, kaže naš sagovornik. - Drvo mora biti suho najmanje četiri godine da bi se napravila jedna frula. Dakle, mora proći taj jedan proces i onda se kreće sa izradom. Drvo se pili na komade 30 do 40 centimetara i cijepa se kao npr. cjeplja za loženje. Potom se teše sjekirom i dobije se okrugli dio i onda dolazi do vanjske obrade. Slijedi bušenje centralnog zvučnog stuba i iznutra se ispolira. Zatim se stavljaju karike i skidamo višak drveta. Nakon poliranja karika radi se pisak. Kad se sve to završi tek onda dolazi do štimovanja frule - pojašnjava Sajo za Tuzlarije.  Osim kao graditelj, prepoznatljiv je i kao svirač frula u ovome kraju. "Često zasviram, po tom pitanju sam amater, ali ide mi to nekako od ruke", dodaje Sajo. Za ovaj zanat, kako kaže naš sagovornik, treba puno ljubavi i vremena, ali i strpljenja i živaca. - Izrađivanje frula mi predstavlja i jednu vrstu terapije. Kada sam najumorniji, zatvorim se sam u svoju radionicu i lagano radim i pravim - kaže Sajo na kraju razgovora za Tuzlarije. Vezani tekstovi: Tešanjska tvrđava: Simbol kulturno-historijskog naslijeđa BiH Udruženje građana ˝Sehara˝: Čuvari tradicije tešanjskog kraja Fadil izrađuje suvenire od drveta: Žena galami na mene, ali ja ovako liječim živce S.P. |