TUZLARIJE - VIJESTI

02.02.2023. u 00:03 Broj citanja: 964
Čelični otpor čeličnoj industriji Balkana:
Dobar susjed – loš susjed

Nije ljudi sve u parama. Pare brzo dođu i nestanu, ali život nam je potreban. Kad dođete u pozne godine vi ćete tek onda biti svjesni gdje ste radili i šta vas je spopalo. Ali mlad čovjek uglavnom to ne razumije. Čuvajte se, poručuje jedini preostali živi pripadnik svoje generacije radnika Koksare/GIKIL-a, penzioner Mesud Mehić.

Njegove riječi podcrtava i ovih dana potvrđena optužnica Tužilaštva Tuzlanskog kantona protiv bivših članova Nadzornog odbora i menadžmenta u Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Pramoda Mittala i još 7 osoba tužilaštvo tereti za privredni kriminal vrijedan 66 miliona konvertibilnih maraka (33 miliona eura).

Mesud Mehić iz Lukavca, okolina Tuzle, čitav svoj životni vijek proveo je uz lukavačku Koksaru. Kao dječak rastao je i igrao se uz žicu ove fabrike, kao mlad čovjek zapošljava se u Koksno hemijskom kombinatu (KHK-Koksara) i penziju zaradjuje u ovoj fabrici, današnjoj kompaniji GIKIL.

Ipak, malo je mjesta za radost, kaže Mehić, jer jedne generacije kompletne, nema. Ja sada kad prođem kroz Lukavac, bez obzira što je KHK nekada imao 3.000 radnika, ne mogu naći tog nekog svog iz GIKIL-a, odnosno KHK-a, da se s njim pozdravim, da se s njim ispričam. Nestalo je ljudi, jednostavno jer su pomrli. I ja imam podosta godina i eto nekakvim slučajem ja sam se sačuvao.

Višedecenijska izloženost toksičnim materijama tokom rada u koksari bitno je uticala na zdravlje i kraći životni vijek Mesudovih kolega.

Tuzlarije
Mesud Mehić, penzioner GIKIL-a


GIKIL, odnosno nekadašnja Koksara Lukavac, formiran je u bivšoj Jugoslaviji da bi rudom koksa snabdijevala željezare u Zenici i Smederevu, a saradnja se nastavila nakon rata u dvije nove države - Bosna i Hercegovina i Srbija. Donedavni suvlasnici lukavačke koksare kao i još aktuelni vlasnici željezare u Zenici dolaze iz indijske porodice Mittal, čije bogatstvo Forbes procjenjuje na 17.2 milijarde dolara. Kompanije u vlasništvu ove porodice važe za najvećeg proizvođača čelika na svijetu, posluju u šezdeset zemalja svijeta i zapošljavaju oko 320.000 ljudi. Poslovanje porodice Mittal prate brojne afere i kontroverzne operacije.

Prekomjerno zagađenje iz željezare u vlasništvu njegovog brata, čeličnog magnata Lakšmija Mittala, u Zenici je proizvelo najveće proteste eko aktivista u istoriji Bosne i Hercegovine, nezadovoljstvo radnika uslovima rada i kontinuiran pritisak civilnog sektora na kompaniju od koje se bezuspješno zahtijeva primjena najboljih raspoloživih tehnika u proizvodnji.

Tuzlarije
GIKIL, Lukavac


U Lukavcu, u Bosni i Hercegovini, prisustvo porodice Mittal povezuje se sa skandalom koji je izazvalo hapšenje Pramoda Mittala. Tužilaštvo Tuzlanskog kantona između ostalog ga tereti za nezakonito izvlačenje 21 miliona konvertibilnih maraka (10,5 miliona eura) iz lukavačkog GIKIL-a. Nakon što je osigurao kauciju od milion eura, Pramod Mittal pušten je iz pritvora u Tuzli i od tada je nedostupan organima gonjenja.

S druge strane, i jedno i drugo preduzeće, godinama su bili najveći bh. izvoznici i investitori sa naklonošću bh. vlasti. Sličan je odnos srpskih vlasti prema kineskoj kompaniji Hestil Srbija Iron & Steel, odnosno „HBIS grupa Srbija Iron 6 Steel d.o.o. Beograd” koja je vlasnik željezare u Smederevu, tvrde naši sagovornici.

Zoran Stojanović iz Radinaca, okoline Smedereva, koji preko 30 godina živi u tom kraju kaže da građani nemaju ništa protiv kineske fabrike, čak smatraju da ona treba da posluje jer zapošljava nekoliko hiljada ljudi, te da mnoge porodice zavise od rada kompanije. Mještani su čak i za to da se tamo zaposli još 10.000 radnika, ali pod uslovom da kompanija uvede ekološke standarde protiv zagađenja okoline, jer, kako ističe Zoran, situacija po pitanju zagađenja je katastrofalna.

Počev od krovova sve je nepridodno, crijepovi nisu crvene, nego crne boje, beton i asfalt u dvorištu nije siv, nego crn i to što napada i oboji površinu se jako teško pere. Ispuštaju se i razni otrovi, pogotovu noću. Prozore zatvaramo i ne smijemo da izađemo napolje. Ne postoji situacija da mi izađemo napolje... U nekoliko slučajeva zvali smo i Republičkog ekološkog inspektora, on je dolazio na lice mjesta, ali čovjek kao da je nemoćan. Pada crna i crvena kiša, crno nešto masno, neko sivilo...
Uglavnom se osjeća, ima miris. Smrdi na barena jaja i spaljene kablove. Redovno ispuštaju gasove koji štipaju za grkljan… Zatvaramo se unutra
, priča Zoran.

Upitan da li je od dolaska Hestila u Smederevo do danas došlo do bar ikakvog poboljšanja, s obzirom da su iz kompanije izlazili sa izjavama da ulažu veliki novac u zaštitu životne sredine, Stojanović odgovara odrečno, i dodaje da je sve gore i gore.

Tuzlarije
Željezara Smederevo


Nije, sve je gore i gore. I to se drastično vidi. To zagađenje se vidi. Možda su to oni pričali za neke režimske novine... Jedno od odgovorinih lica - Ljubica Drejk, izjavila je da su 300 miliona eura ili dolara navodno uložili u očuvanje okoline, ali mi nikakvog boljitka ne vidimo, apsolutno ništa, sve je gore i gore, pojašnjava Zoran.

Mi smo kao građani sa Pokretom Tvrđava podnijeli krivičnu prijavu protiv njih i mi građani nećemo da se predajemo. U slučaju da ništa ne uradimo u Srbiji, spremni smo da idemo u Strazbur da tražimo zaštitu naših ljudskih prava. Spremni smo da prodamo nešto svoje da unajmimo advokata, samo da dobijemo pravo na zdrav i čist vazduh, zaključuje Zoran Stojanović.

Nikola Krstić iz Pokreta Tvrđava kaže da je motiv njihove borbe zaštita zdravlja njih i njihovih porodica, kao i sugrađana koji su pogođeni ovim trovanjem.

Direktno je pogođeno 10.000 ljudi u okolini željezare (Radinac, Ralja, Vranovo), ali i svih 100.000 koji žive u Smederevu. Radi se o ekološkoj katastrofi i zato smo podnijeli krivičnu prijavu protiv kompanije HBIS i petoro odgovornih direktora. Postupak je u istražnoj fazi, ukazuje Krstić.

Prema njegovim riječima, Smederevo je grad koji je u zvaničnom državnom izvještaju o kvalitetu zraka svrstan u treću (posljednju) katergoriju, koja se tiče prekomjerno zagađenog zraka. Sve tri mjerne stanice državnog monitoringa pokazuju prekomjerno zagađenje – Radinac pored Željezare 148 dana prekoračenja zagađenja PM10 česticama, stanica Carina 121 dan i stanica Centar - 77 dana prekoračenja. Zakonski limit na godišnjem nivou je 35 dana, navodi Krstić.

Na zvaničan mail HIBS-a poslali smo mail sa molbom za razgovor o temi zagađenja životne sredine, nismo dobili odgovor.

Na zvaničnom sajtu HBIS-a pod poljem „Zaštita životne sredine“ stoji slijedeći tekst: „Briga za životnu sredinu je jedna od naših osnovnih vrijednosti. Predstavlja sastavni dio načina na koji poslujemo i ličnu odgovornost svakoga od nas. Ova odgovornost od nas zahtijeva da poštujemo sve zakone i propise o zaštiti okoline kao i politike, prakse, postupke i inicijative o zaštiti životne sredine.

Teška industrija na jugu Evrope i njihovi taoci – građani

Zenička željezara, koja je 70-ih i 80-ih godina zapošljavala oko 22.000 ljudi, bila je simbol munjevite urbanizacije radničkog grada. Priča u Lukavcu počinje 1952. godine, kada je s radom počeo Koksno-hemijski kombinat kao jedina koksara u Bosni i Hercegovini. Građena je i planirana za šire tržište bivše zajedničke države Jugoslavije.

Tuzlarije
Arcelor Mittal Zenica


Osim Željezare Zenica, KHK je koksom snabdjevao i Željezaru Smederevo, svog stalnog poslovnog partnera. U ratovima koji su se vodili 90-tih godina prošlog vijeka u bivšoj Jugoslaviji, lukavačka koksara prestaje s radom i ponovo se pokreće završetkom rata.

Živjeti pored fabričkih pogona znači svakodnevno trpiti dim i prašinu iz fabrike. Iako su stručnjaci lokalno stanovništvo upozoravali da ne uzgaja povrtne kulture u naseljima uz fabričke pogone, suočeni sa lošim materijalnim stanjem i nerijetko sa obavezom da plaćaju skupocjena liječenja, oni to i dalje čine.

Mi sadimo, moramo. Svi nam kažu da to ne smijemo, prinuđeni smo!, kaže Azra Okan iz naselja Gradišće, dodajući da su zbog prašine iz fabrike mještani navikli sušiti veš u kućama.

Tuzlarije
Azra Okan iz Gradišća kod Zenice


Devla Kahrić živi u radničkim barakama u mjestu Tehnika Lukavac. Pogled s njenog prozora je pogled na dimnjake i plamenike Koksare. Prozore, kaže Devla, nikada ne otvara zbog smrada i smoga iz Koksare. Osjeća posljedice po zdravlje, ima gušenja, ne može da diše i nema zraka.

Ovoliko aerozagađenje na Zapadu sigurno ne bi prošlo. Rijeka Bosna pored fabrike je crvena, žuta, zelena..., to su dugine boje, ilustruje Sead Skomorac situaciju u Tetovu. Njegovoj maloljetnoj kćerki je dijagnosticiran hronični bronhitis.

I Devlin komšija, Husein Delić navodi da je stanje katastrofalno, pogotovo ujutro. Delić je penzioner, otac troje djece, čija je supruga bolesna. Smatra da magla i smog iz Koksare utiču i na mlade i stare i da je dosta ljudi zbog toga oboljelo.

Hanka Mehić živi u lukavačkom naselju Ahmići iznad GIKIL-a, u kući sa baštom prepunom cvijeća, crnog od gareži iz Koksare.

50 godina živim ovdje i kažem mužu sad bi se odselila, nije bitno gdje, samo radi koksare. Hanka je srčani bolesnik, sa ugrađenim pejsmejkerom. Kao komšinica GIKIL-a prinuđena je da živi sa zatvorenim prozorima s pogledom na GIKIL i na garež koji kao snijeg pada na procvjetalo cvijeće i voće.

Tuzlarije
Hanka Mehić iz Ahmića kod Lukavca


U Izvještaju Svjetske banke o kvaliteti zraka u BiH se navodi da oko 3.300 ljudi u BiH umire prerano svake godine samo kao rezultat izloženosti zagađenosti zraka.

Broj umrlih više je nego dvostruko veći nego u sjevernoj Makedoniji (1.600 smrtnih slučajeva) i više od četiri puta više nego na Kosovu (760 smrtnih slučajeva). Ova analiza pokazuje da se 9% ukupnog godišnjeg mortaliteta u BiH može pripisati zagađenom zraku.

Na području Tuzlanskog kantona, koji broji 13 gradova i općina, najveći broj oboljelih i umrlih od različitih tumora, cirkulatornih oboljenja i oboljenja disajnih puteva bilježi se u Lukavcu, Tuzli i Živinicama. U procentima to je više od 55% ukupno umrlih na području Tuzlanskog kantona u periodu 2016.-2019. godina pokazuju podaci Studije o uticaju kvaliteta zraka na zdravlje opće populacije stanovnika Tuzle, Lukavca i Živinica, koju je uz podršku Švedske uradio Centar za ekologiju energiju Tuzla, na osnovu podataka Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

Prema zvaničnim dokumentima smederevskog Doma zdravlja koji su im dostavljeni, Smederevo je 2011. imalo 1760 aktivnih slučajeva malignih oboljenja, a 2019. čak 6866 aktivnih slučajeva, što je rast od četiri puta, za šta oni osnovano sumnjaju da ima veze sa zagađenjem vazduha, vode i zemljišta u Smederevu.

Protesti, borbe i porazi

U posljednjih 15 godina zabilježeno je osam protesta građana Smedereva zbog zagađenja. Do 2018. bili su uglavnom protesti mještana okolnih sela oko željezare, a 2018. godine Pokret Tvrđava organizuje prvi protest sa oko 200 učesnika.

Tada smo zbog zagađenja blokirali put i prugu ispred željezare. Drugi protest je Pokret organizovao u avgustu 2020. kada je blokirao luku koju koristi HBIS u centru grada i tada se okupilo oko 500 nezadovoljnih građana. Zahtjevi su uglavnom bili usmjereni ka tome da stane zagađenje, da se stane sa neadekvatnim odlaganjem šljake i da se puste u rad mjerne stanice, što je jedino ispunjeno, jer smo sa ta dva protesta uspjeli da dobijemo dvije nove merne stanice (Radinac i Carina), kaže Krstić.

Najveće ikad eko proteste u Bosni i Hercegovini organizovalo je udruženje Eko forum, osnovano kao reakcija na pokretanje integralne proizvodnje čelika u zeničkoj željezari, koje nisu pratile odgovarajuće mjere zaštite okoliša. Od te 2008. godine zagađenje zraka počelo je da raste i Zenica je ponovo postala talac industrijskog razvoja.

Tuzlarije
Protesti u Zenici, 21.12.2021.


Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH koji je stupio na snagu 2003. uveo je sistem okolinskih dozvola što je kompaniji ArcelorMittal u Zenici nametnulo obavezu da u roku od pet godina prilagodi emisije novim propisima. Posao oko prve dozvole je kasnio tri godine.

Godinu dana nakon protesta, u decembru 2013. godine, koncentracije sumpor-dioksida pokazale su trostruko povećan dozvoljeni satni prosjek. Prvi put je na nivou grada proglašena epizoda uzbune, a poduzete mjere odmah su dale rezultate. Inspekcijske kontrole u pogonima ArcelorMittala, tada a i inače, rezultiraju simboličnim kaznama za zagađivača.

Na zahtjev kompanije, najskuplji projekti iz okolinskih dozvola često su odgađani ili ukidani. Deponija metalurškog otpada koju je kompanija koristila, sve do 2022. nije ušla u sistem dozvola. ArcelorMittal sve do okolinske dozvole iz 2022. nije ni planirao uvesti mjerenja emisije kancerogenih čestica poput benzena i benzoapirena, niti je uloženo u mjere smanjenja emisija ovih jedinjenja iz pogona Koksare.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je krajem 2018., u odgovoru Eko forumu navelo da je za godinu i po dana od izdavanja nove okolinske dozvole, od 24 planirane mjere ArcelorMittal u roku realizovao samo jednu, četiri su u procesu, a 14 ih je isteklo.

Svi problemi koji su nastali u kašnjenju okolinskih projekata u kompaniji ArcelorMittal u Zenici su zbog nastojanja da se poveća zarada i smanje troškovi, ukazuje profesor Samir Lemeš iz zeničkog Eko foruma, dodajući da domaća politika ide na ruku velikim zagađivačima.

Tuzlarije
Samir Lemeš na protestima u Zenici


Za velika postrojenja poput željezare nadležni su federalni inspektori. Prekršajne kazne koje su oni izricali bile su simbolične i nisu odgovarale stepenu štete nanesene okolini. Daleko veće kazne ista ta inspekcija izricala je za angažovanje neprijavljenih radnika ili neposjedovanje obavezne dokumentacije. To je pokazalo da su veliki zagađivači u BiH privilegovani jer uplaćuju poreze, doprinose, carine, bitni su za ekonomiju, dok je zaštita okoliša stavljena u drugi plan, kaže Lemeš.

U Lukavcu, GIKIL je prema okolinskoj dozvoli izdatoj od strane nadležnih za period 2012.-2017. godina i prema vlastitom Integralnom planu aktivnosti bio u obavezi da uloži 111 milona KM (55,5 miliona eura) kako bi se spriječile ili smanjile emisije štetnih polutanata u okoliš.

U ovih 5 godina GIKIL nije ulagao u rekonstrukciju i nabavku dotrajalih postrojenja, niti je one koje su izvori opasnog zagađivanja isključio iz upotrebe.

Umjesto toga, GIKIL je proizvodio ekološke probleme i incidente: ispuštao toksične otpadne vode u rijeku Spreču, a preko Spreče u Bosnu i Savu, zagadio zemljište teškim metalima i učinio ga neupotrebljivim, emisijama u zrak otrovnih, štetnih i kancerogenih spojeva ugrozio zdravlje ljudi i životinja i zagadio okoliš. Okolinska dozvola zbog toga GIKIL-u nije produžena.

Gradonačelnik Lukavca Edin Delić o tom periodu kaže:

Mi smo na početku mog mandata imali jednu katastrofalnu situaciju u GIKIL-u, u kojem je u vrijeme indijske uprave došlo do devastacije proizvodnog procesa, čak do ugrožavanja vitalnih tehnoloških funkcija u samom procesu zbog zanemarivanja mjera investicija zaštite i slično. I u tom periodu smo imali izraziti konflikt između lokalne zajednice i uprave GIKIL-a. Dakle, ja sam bio član komisije koja nije potpisala okolinsku dozvolu GIKIL-u. GIKIL je ostao tada bez okolinske dozvole i još uvijek se posljedice tog događaja rješavaju. Uskraćivanjem okolinske dozvole dolazi i do incidenata sa upravom i dolazi do povlačenja indijskog investitora, navodi Delić.

Tuzlarije
Edin Delić, gradonačelnik Lukavca


Hapšenje i puštanje Pramoda

Predstavnici nevladine organizacije Forum za zaštitu okoliša Lukavac bili su najglasniji i najaktivniji u borbi protiv zagađenja zraka u Lukavcu. Organizovali su proteste građana, prijavljivali ekološke incidente nadležnim, pokretali upravne sporove protiv operatora, dovodili stručnjake da ukažu na opasnosti od zagađenja zraka, te konstantno radili na podizanju svjesti građana.

Bejazet Okić, predstavnik Foruma za zaštitu okoliša Lukavac, ističe da su stalno upozoravali da GIKIL ne samo da ne ispunjava obaveze iz okolinske dozvole o postepenom smanjenju emisija zagađenja, nego da i maksimalno eksploatiše postrojenja, bukvalno ih raubuje.

Nastavak rada GIKIL-a bez okolinske dozvole koja je obavezna, česti ekološki incidenti i protesti građana i nevladinih organizacija na kraju su doveli do otvaranja istrage protiv nadležnih u GIKIL-u.
Po nalogu Tužilaštva TK u julu 2019. godine uhapšeni su Pramod Mittal, Rajib Das i Parameš Batačarija, koji su obavljali različite funkcije u Nadzornom odboru ili menadžmentu GIKIL-a.

Oni su osumnjičeni za krivična djela organizovanog kriminala u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja i zloupotrebom ovlasti u privrednom poslovanju. Ubrzo nakon hapšenja, Mittal, Das i Batačarija izlaze iz pritvora, uz uplaćenu ponuđenu garanciju od milion eura za Mittala i 500.000 eura za Dasa i Batačariju.

Kantonalni sud Tuzla je također odredio i privremenu mjeru osiguranja kojom je osumnjičeni Mittal uplatio 11 miliona eura na otvoreni namjenski račun u korist oštećenog GIKIL-a, a kojim je zabranjeno raspolagati do okončanja krivičnog postupka. Od tada do danas, Mittal, Das i Batačarija su nedostupni pravosudnim organima u BiH i još nisu ispitani. Advokati njihov nedolazak pravdaju bolešću i medicinskom dokumentacijom, za koju je vještačenjem dokazano da ne opravdava odsustvo osumnjičenih i nedolazak na istražna ročišta.

Konačno, krajem januara 2023. godine Tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv 8 bivših članova Nadzornog odbora i menadžmenta u Global ispat koksnoj indsutriji Lukavac, na čelu sa Pramod Mittalom. Tužilaštvo ih tereti za privredni kriminal vrijedan 33 miliona eura.

Mesud Mehić, penzionisani radnik GIKIL-a, pozdravlja podizanje optužnice ali misli da veliko finale tek počinje. Naime, od 8 optuženih, tri lica su državljani Indije i Mehić očekuje raspisivanje međunarodne, Interpolove potjernice za njima. Nije optimista da će Mittal sa saradnicima biti izručen BIH. Sačekat ćemo suđenje i vidjet ćemo ko će odgovarati, kaže Mehić.

U odvojenom postupku Općinski sud u Lukavcu proglasio je krivim generalnog direktora GIKIL-a od 2013. godine, Debasisha Gangulyja, za krivično djelo onečišćenje okoliša. Ganguly je sporazumno priznao krivnju i platio presuđenu novčanu kaznu u iznosu od 100.000 KM (50.000 eura) i više od 98.000 KM (49.000 eura) troškova krivičnog postupka.

Slučaj Zenica: „niko nije kriv“

Eko forum je u septembru 2015. podnio krivične prijave protiv kompanije ArcelorMittal, Federalnog ministarstva za okoliš i turizam i Federalne uprave za inspekcijske poslove zbog višegodišnjeg zagađivanja okoliša u Zenici i nesavjesnog rada u službi. Osam mjeseci prikupljanja dokaza i analize zakona, palo je u vodu nakon što je Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona odlučilo da obustavi istragu protiv kompanije sa obrazloženjem da „ne postoje egzaktni pokazatelji koji bi potvrdili u kojem obimu ArcelorMittal doprinosi ukupnom zagađenju okoliša”, a Tužilaštvo Kantona Sarajevo, početkom 2019. godine, utvrdilo da tadašnja ministrica za okoliš Federacije BiH, Branka Đurić i direktor Federalnih inspekcija, Ibrahim Tirak, nisu krivi za onečišćenje okoliša u Zenici, jer se zbog kompleksnosti problema „ne može izvući zaključak da se radi o umišljajnom postupanju”.

Tuzlarije
Tužbe protiv ArcelorMittala


Nakon toga počinje hajka protiv zeničkih eko-aktivista, koji su od dijela javnosti optuženi da žele zatvoriti željezaru i bez posla ostaviti nekoliko hiljada radnika. Svemu je kumovala i primjedba gradonačelnika Zenice, Fuada Kasumovića, da zenički eko-aktivisti svojim akcijama „tjeraju investitore“, iako je Eko forum uvijek samo zahtijevao primjenu propisa i poštivanje okolinskog zakonodavstva Evropske unije, kako to ovaj investitor čini u zemljama članicama. Postalo je jasno da će borba za čistu okolinu, održivi razvoj i zdrav život u Zenici, kroz akcije pritiska na vlast i zagađivače, biti dugotrajna i teška.

Najveći problem je novac. Ne zato što ga nema, nego zato što su odluke o tome za šta da se troši - na nivou korporacije, a ne lokalne kompanije. Ono za šta se Eko forum već 14 godina bori je da se taj novac uloži u zaštitu okoliša. Imamo primjere iz drugih zemalja gdje je ista ta korporacija svoj kapital uložila da se smanji uticaj na okoliš, a u BiH to nije bilo dovoljno, ističe dr Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma.

Tuzlarije
Trostruko veće emisije od dozvoljenih (displej)


Zenica danas

U januaru 2022. godine, kompanija ArcelorMittal Zenica objavila je da je do sada u zaštitu okoliša investirala 100 miliona eura. Sistem sekundarnog otprašivanja na konvektorima u pogonu Čeličane, hibridni filter na Sinter mašini u pogonu Aglomeracije i izgradnja Toplane Zenica najznačajniji su ekološki projekti. U međuvremenu, da bi pokazao kako je društveno odgovorna kompanija, ovaj omraženi susjed Zeničana uložio je sredstva između ostalog u opremanje Onkološkog odjela Kantonalne bolnice u Zenici. Teško je ne uvidjeti ironiju u tom poslovnom potezu zeničkog ArcelorMittala.

Naš sagovornik, profesor Samir Lemeš, tvrdi da se od ovog iznosa, čak jedna polovina odnosi na investiciju u novu toplanu.

Nova toplana jeste smanjila emisije SO2 i prašine, ali to nije samo ekološki projekat. Od ukupne energije koju proizvodi toplana i ukupne količine energenata koju potroše u toplani, 17 posto ide na grijanje grada, a ostalo za potrebe proizvodnje. A ovaj projekat se predstavlja kao rješenje za zagađenje, na osnovu čega je ArcelorMittal dobio kredit EBRD-a, ukazuje naš sagovornik, dodajući da o ozbiljnosti kompanije da emisije iz svojih pogona prilagodi zakonskim normama govori činjenica da se pregovori oko nove okolinske dozvole vode skoro dvije godine.

U novoj dozvoli stoji da treba da urade 141 novi projekat, što znači da svi oni dosadašnji za koje je potrošeno 200 miliona, nisu dali efekte. Istina, zagađenje jeste smanjeno ali ne dovoljno, komentariše Lemeš.

Nova zenička Toplana putem koje će se između ostalog osiguravati daljinsko grijanje grada, iako bolje rješenje sa aspekta zaštite okoliša, skreće pažnju na uvijek aktuelan problem emisija iz Koksare.
Mjera 32 za smanjenje emisija fungitivne prašine koja nastaje prilikom istiskivanja koksa nikada nije realizovana.

Trebalo je da se ugradi hauba za otprašivanje i da to ide na filter što kompanija nije htjela da uradi, niti se ta mjera navodi u okolinskoj dozvoli. Ako nemamo norme u domaćim propisima, imamo najbolje raspoložive tehnike EU, koje su po Zakonu o zaštiti okoliša obavezne za primjenu, ukazuje Lemeš.

Ova rješenja su primjenjena u željezarama ArcerlorMittala u Belgiji i Francuskoj, ali BiH je zemlja koja nije članica EU, pa ovdašnji propisi nisu tako restriktivni kao drugdje.

U Češkoj recimo, zahvaljujući primjeni Direktive o emisijama, ArcelorMittal je u ekološke projekte bio dužan investirati milijarde eura.

2021. ArcerlorMittal završio je sa 200 miliona konvertibilnih maraka profita, dakle čiste zarade. Da su polovinu od tih 200 miliona investirali u zaštitu okoliša mi bismo imali zrak kao u Belgiji, kaže prof. Samir Lemeš.

GIKIL danas

Gdje je GIKIL danas? Od dva preduzeća koja su ga formirala jedno je u stečaju - Koksno hemijski kombinat, a drugo - indijski GSHL je u likvidaciji i isključen je iz svih upravljačkih struktura. U periodu o kojem smo govorili opterećen je dugovima od više stotina miliona dolara.
Od 2020. godine GIKIL-om upravlja domaća kompanija, lukavačka Koksara. Gradonačelnik Lukavca, Edin Delić, je optimista:

Mi danas imamo menadžment koji se stvarno trudi da popravi stvari. I unutar fabrike i da popravi standard radnika i da ulaže u lokalnu zajednicu. Kada bi GIKIL uspio da dinamiku popravki i investicija, kakve je imao u prvoj godini, održi narednih 5,6 ili 10 godina, mi bismo došli u situaciju da se u GIKIL-u stvarno osjeti pomak kad su u pitanju okolišni uticaji.

Inače, gradonačelnik Lukavca, Edin Delić, je poznati, dugogodišnji ekološki aktivista baš kao i novi predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a Abdel Đozić. Od Đozića i nove uprave Gikila, do momenta pisanja ovog teksta nismo dobili odgovor o trenutnom stanju i radu GIKIL-a.

I Mesud Mehić, penzionisani radnik GIKIL-a, poručuje novim, mladim radnicima i upravi GIKIL-a da im prva zadaća bude ne plata nego ulaganja u nove tehnologije koje će da očiste ogromne količine zagađenja koje izlaze kroz dimnjake u atmosferu i truju prvo njih pa onda i sve ostalo oko sebe.

Bosna i Hercegovina ne smije biti utočište za prljavu industriju koja ne zadovoljava kriterije EU Direktive o industrijskim emisijama. Zagađen zrak i voda ne poznaju granice, polutanti iz BiH će doći do EU, poručuje prof. Samir Lemeš iz zeničkog Eko foruma, deset godina nakon najvećih protesta u istoriji Bosne i Hercegovine i dodaje:

Evropske banke i investicioni fondovi ne bi smjeli finansirati projekte u BiH koji nisu prihvatljivi za okoliš. Institucije BiH nemaju kapaciteta da izmjere koncentracije opasnih, kancerogenih polutanata koje ispuštaju industrijska postrojenja, da utvrde koliko ukupnoj zagađenosti zraka doprinose industrijska postrojenja, te kolike su posljedice po zdravlje stanovništva od prekomjernih emisija.

Nije ljudi sve u parama. Pare brzo dođu i nestanu, ali život nam je potreban. Kad dođete u pozne godine vi ćete tek onda biti svjesni gdje ste radili i šta vas je spopalo. Ali mlad čovjek uglavnom to ne razumije. Čuvajte se, poručuje jedini preostali živi pripadnik svoje generacije radnika Koksare/GIKIL-a, penzioner Mesud Mehić.

Mittal u svijetu: ustupci vlada, fatalne nesreće i nelojalna konkurencija


U zemljama sa slabim zakonima ArcelorMittal je koristio krizu kako bi dobio ustupke od vlada koje su očajnički željele zadržati hiljade radnih mjesta, navodi se izvještaju Bankwatcha i grupe nevladinih organizacija iz Kazahstana, Ukrajine i BiH. U izvještaju je ukazano na trend ove kompanije da kupuje stare fabrike u nerazvijenim zemljama svijeta, u kojima se pitanja zaštite okoliša rješavaju sporo ili nikako.

Ukazano je na kontroverze koje su fabrike u vlasništvu čeličnog mogula proizvele u Kazahstanu, Ukrajini, BiH, Češkoj, Južnoj Africi, Ohaju, Liberiji, Indiji, pa i u SAD-u.

Nevladine organizacije svojevremeno je pokrenule pitanja kao što su ponovljene fatalne rudarske nesreće u Kazahstanu, zdravstvene i sigurnosne loše prakse u Indiji, konstantno probijanje rokova za implementaciju ekoloških projekata i netransparentne procedure...

U više zemalja svijeta su zbog loših uslova na radu i zagađenja u lokalnim zajednicama organizovani masovni radnički i građanski protesti. U Francuskoj je ArcelorMittal zajedno sa podružnicama jedne druge kompanije početkom 2000-tih kažnjen zbog kršenja evropskog Zakona o konkurenciji sa rekordnih 575 miliona eura zbog stvaranja kartela za određene čelične proizvode.

Nevladine organizacije ocijenile su i to da je uprava ArcelorMittala jasno prepoznala da mnoga od njihovih postrojenja zahtijevaju značajna poboljšanja kako bi se zaštitila životna sredina i unaprijedile zaštita zdravlja i sigurnosne performanse.

U martu 2010. godine, Regionalno tužilaštvo u Karagandi u Kazahstanu kaznilo je ArcelorMittal zbog prekomernog zagađenja vazduha i nepostojanja dokumentacije za evidentiranje glavnih ekoloških karakteristika operativnih procedura.

Tuzlarije
Temirtau, Kazahstan


Više od stotinu rudara je u rudnicima i kombinatima u kazahstanskom gradu Temirtau poginulo u nesrećama u periodu 2004.-2010., što je pokrenulo opsežne istrage o uzrocima ovih događaja i rezultiralo najavom vlasti da će biti poduzete oštre mjere protiv ArcelorMittal-a Temirtau.


Autori: Sanja Mlađenović Stević (BiH), Una Miletić (Srbija)

Fotografije iz Zenice: Foto Eko forum Zenica
Fotografije iz Smedereva: Foto: Tvrđava
Fotografije iz Lukavca: Foto privatna arhiva

Ovaj materijal je objavljen u kontekstu projekta "Going Environmental" kojim upravljaju n-ost i BIRN, a finansira ga njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). BMZ ni na koji način nije odgovoran za informacije ili stavove izražene u okviru projekta.

(tuzlarije.net)               













Svjetski lideri:
Izrael treba odustati od katastrofalne operacije u Rafahu
Biden sve ogorčeniji Netanyahuom
Predložio je rješenje za kraj rata u Gazi
Posljedice za Europu bi bile nezamislive
Ako Trump pobijedi, NATO je gotov

21.02.2024. u 10:10
Informacija sa 42. vanredne sjednice Vlade Tuzlanskog kantona:
Vlada TK utvrdila amandmane na prijedloge Zakona o izvršenju Budžeta


Na danas održanoj vanrednoj sjednici Vlada je prihvatila izjašnjenja na amandmane na prijedlog Budžeta Tuzlanskog kantona za 2024. godinu i utvrdila amandmane na prijedloge Zakona o izvršenju Budžeta Tuzlanskog kantona za 2024. godinu i ažuriranog Plana zaštite od požara TK

OPŠIRNIJE


21.02.2024. u 09:30
Uskoro se pušta u rad automatizovani plastenik:
BOSPER podržava mlade stučnjake i inovativna rješenja


Tuzlarije
Svjesni mogućnosti novih tehnologija, BOSPER podržava razvoj inovatnih rješenja, posebno naših mladih stručnjaka. Planirano je potpisivanje sporazuma o saradnji sa studentom Fakulteta elektrotehnike u Tuzli Farukom Šehićem.

OPŠIRNIJE


21.02.2024. u 09:19
Priprema za obilježavanje 16. maja – Dana tuzlanskih jedinica


U Gradskoj upravi Tuzle, gradonačelnik dr.sc. Zijad Lugavić, održao je sastanak sa predstavnicima Inicijativnog odbora, komandantima brigada, te pripadnicima boračkih udruženja, kako bi razgovarali o organizaciji obilježavanja 16. maja – Dana tuzlanskih jedinica.

OPŠIRNIJE


21.02.2024. u 09:06
FK Sloboda i Drina Zvornik remizirali u prijateljskoj utakmici


U prijateljskom susretu koji je odigran u Zvorniku, ekipe Drine i FK Sloboda Tuzla odigrale su neriješeno 1:1. Domaći sastav je do gola stigao u 30. minutu, kada je poslije akcije i asistencije Ilića sa petnaestak metara iskosa sa desne strane gostujuću mrežu zatresao Cmiljanović.

OPŠIRNIJE


21.02.2024. u 08:59
Na brojnim dionicama učestali su odroni


Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po mjestimično vlažnom ili mokrom kolovozu, a na pojedinim dionicama u kotlinama i uz riječne tokove vidljivost je smanjena zbog magle. Zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most iz pravca Ključa, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilazni pravac.

OPŠIRNIJE


21.02.2024. u 07:30
Danas u Kinu ˝Kaleidoskop˝:
„Jezik moj bosanski“, manifestacija u povodu Dana maternjeg jezika


Povodom obilježavanja Dana maternjeg jezika i tridese togodišnjice rada Odsjeka za bosanski jezik u Tuzli, Ministarstvo obrazovanja i nauke TK, Univerzitet u Tuzli, Pedagoški zavod TK i tuzlanske gimnazije organiziraju manifestaciju pod nazivom „Jezik moj bosanski“.

OPŠIRNIJE










OSTALE VIJESTI
Britanci testirali moćan nuklearni sustav, ispao debakl, sve se pokušalo zataškati
Ruskinja donirala 50 dolara za pomoć Ukrajini, sada joj prijeti 20 godina zatvora
Trump se usporedio s Navalnim
VIDEO Otkrivena nova vrsta divovske anakonde: "Nevjerojatno! Dugačka je 8 metara"
Lukašenko traži patrole s vatrenim oružjem na bjeloruskim ulicama
Ukrajinci su u tri dana srušili šest najboljih ruskih aviona
Izrael nastavio žestoko bombardirati Gazu
Samo 10 posto Europljana vjeruje da Ukrajina može pobijediti u ratu s Rusijom
Čovjeka u SAD-u ugrizao otrovni kućni ljubimac. Završio je u bolnici i umro
Ukrajina je potpisala važan sporazum s Njemačkom i Francuskom. Ali to nije dovoljno
Američka influencerica promovirala strogi odgoj, izgladnjivala je vlastitu djecu
Objavljeni podaci: Biden ima puno više novca u kampanji, Trump puno više troši
U Teksasu nestala djevojčica (11). Policija pronašla njeno tijelo u rijeci
Wall Street pao, ponajviše zbog pada dionica Nvidije
Kina oštro kritizirala SAD zbog stavljanja veta na rezoluciju o primirju u Gazi
Ukrajinci HIMARS-om ubili preko 65 ruskih vojnika dok su vježbali?
Rusija besplatno poslala afričkim zemljama 200.000 tona žita
Trump: Navalni je bio vrlo hrabar, ali se nije trebao vratiti u Rusiju
Istraživanje: LSD poboljšava seksualne funkcije
Nikki Haley: Trump je prestar







SVASTARIJE

SAD uložio treći veto na rezoluciju o Izraelu i Hamasu. Ima alternativni prijedlog

Rusi žestoko napadaju diljem Ukrajine: ˝Situacija je ekstremno teška˝

Trump smatra da Europa duguje NATO-u. Što će napraviti ako postane predsjednik?

Assangeu počelo saslušanje u Britaniji, on se nije pojavio zbog bolesti

Novi incident, kineska obalna straža upala na tajvanski turistički brod

Posada napustila brod Rubymar nakon što su ga Huti gađali

Orban blokirao sankcije protiv nasilnih židovskih doseljenika na Zapadnoj obali

Ona je novi Putinov neprijatelj broj 1. Nije u dometu Kremlja

Pogledajte kako izgleda prva rotacijska garaža u Hrvatskoj

Ovo je američki prijedlog za prekid vatre u Pojasu Gaze





prodaja stanova pik smrtovnice/a> blumen horoskop kalkulator online knjige pdf cvijece vicevi