Bosna i Hercegovina i ove godine je izgubila desetke miliona eura, tačnije 14,2 miliona, jer još nije preuzela kontrolu nad cijelim svojim nebom.
Novac od naknada koje plaćaju aviokompanije kada njihovi avioni prelete bh. nebo iznad 10.000 metara ponovo će otići u Hrvatsku i Srbiju, odnosno njihove agencije za kontrolu letenja.
Trenutno one pružaju usluge u gornjem sloju zračnog prostora BiH, jer je ova zemlja davno probila rokove za njegovo preuzimanje.
Kada je sredinom novembra 2014. BiH uspostavila kontrolu do nekih 10.000 metara visine, vlasti su najavile da će joj ostatak neba pripasti u sljedećih godinu dana.
Međutim, druga faza, kako se još naziva taj proces, još nije provedena, a prema očekivanjima nadležnih to se neće desiti ni u sljedećih nekoliko godina, čime će BiH zasigurno izgubiti još mnogo novca.
- Uz trenutne pokazatelje predviđamo da će realizacija akcijskog plana i preuzimanje odgovornosti za pružanje usluga u zračnoj plovidbi u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine biti okončana tijekom 2019. godine, rečeno nam je iz Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), koja je nosilac druge faze.
"Nema obučenih ljudi, opreme i sredstava"
Kako tvrde, razlog zato je što BiH nema dovoljan broj obučenih kontrolora leta niti tehničku opremu koja je potrebna za preuzimanje cijelog neba.
Nedostaje 70 kontrolora letenja, “od toga 45 oblasnih kontrolora koji su neophodni za početak pružanja usluga u kompletnom zračnom prostoru BiH te 25 prilaznih kontrolora letenja”, kažu iz ove agencije.
"BHANSA je upravo pri kraju natječaja selekcije kandidata koji će krenuti na obuku u neku od europskih akademija za školovanja kontrolora."
Kao jedan od ključnih preduvjeta navode i nadogradnju postojećeg sistema za upravljanje zračnim saobraćajem.
"To je također jedan opsežan proces koji će se odvijati paralelno sa obukom novih kontrolora letenja kako bi bili spremni za početak pružanja usluga u cjelokupnom zračnom prostoru, koji je planiran tijekom 2019. godine."
Za obuku kontrolora i nadogradnju sistema nedostaje sredstava, tvrdi Saša Dalipagić, zamjenik ministra komunikacija i saobraćaja BiH.
“Najveći problem je sada nedostatak tih sredstava, a još veći je problem nedostatak kadrova vezanih za taj nadzor”, tvrdi.
Dodaje da je švedska ministrica obrazovanja Aida Hadžialić tokom posjete BiH ponudila obuku tih kadrova u centrima u Švedskoj.
Na pitanje kada bi BiH mogla preuzeti potpunu kontrolu nad svojim nebom, Dalipagić kaže da se o tome ne može striktno govoriti, ali da se radi na tome da se steknu uvjeti za to.
"Nedostatak volje i želje nadležnih"
Zbog odugovlačenja cijelog procesa, prošle godine je Ured za reviziju BiH napravio izvještaj u kojem se navodi da je BiH izgubila 35 miliona eura zbog kašnjenja preuzimanja kontrole bh. neba.
Nakon toga, u aprilu 2015, Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamenta BiH organizirala je javno saslušanje predstavnike BHANSA-e, Direkcije za civilno zrakoplovstvo (BHDCA) te Vijeća ministara.
- Prije svega tu koči intertnost u BHANSA-i, posebno u ranijem periodu, jer dugo nije bio formiran njen Savjet, dugo nije bila kompletirana njena Uprava, i čini mi se da BHANSA nije pokazala dovoljno želje i volje da to rješava u kontinuitetu, smatra predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije PSBiH Momčilo Novaković.
Prema njegovom mišljenju, zbog toga je došlo do kašnjenja u svim segmentima ovog procesa.
- Počevši od obuke ljudi koji treba da rade tamo, a to je preko 150 radnika, pa do tehnike, dogovora sa ostalim zemljama koji trenutno vrše kontrolu našeg neba, i naravno odgovornost, htjeli ili ne htjeli, mora dijelom snositi i Savjet ministara BiH, govorim o prethodnom sazivu, koji je imao značajan dio odgovornosti kada se radi o imenovanju uprave BHANSA-e.
Novaković dodaje da su, nakon saslušanja nadležnih, Komisija i Predstavnički dom donijeli tri zaključka.
- Jedan je da se hitno formiraju Savjet i Uprava BHASNA-e, da se završi imenovanje i to je urađeno, drugi je da se kvartalno izvještava Parlament o toku preuzimanja kontrole nad nebom, a nikada nismo dobili tu informaciju ili izvještaj od BHANSA-e, i treći zahtjev je da Savjet ministara BiH dostavi akcioni plan preuzimanja neba, i to nikada nismo dobili.
Akcioni plan se tek izrađuje
Izrada akcionog plana je u toku, tvrdi Dalipagić.
- Njega izrađuje radna grupa u kojoj će biti predstavnici entiteta, distrikta Brčko, ministarstva, BHANSA-e, BHDCA-a, i plan će kasnije biti usvojen. EUROCONTROL, Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe, će pomoći u realizaciji plana, a podrazumijeva se i uključenje BHDCA-a, kao regulatora od samog početka ove faze dva, dodaje.
Iz BHANSA-e potvrđuju da se krenulo sa izradom ovog plana sa izborom novog menadžmenta.
Planom su “predviđene sve točke koje se moraju ispuniti… a najvažnije stavke su obuka nove generacije oblasnih kontrolora letenja i nabava novog ili temeljita nadogradnja postojećeg sustava za upravljanje zračnim prometom.”
"Nebo se moglo preuzeti odmah nakon rata"
Međutim, pojedini stručnjaci ne slažu se da cijeli proces kasni zbog nedostatka ljudi i opreme.
- Da li neko može vjerovati da toliko godina poslije osamostaljenja države neko kaže nemamo dovoljno stručnih ljudi i nemamo dovoljnu tehniku? Mi imamo jednako dobre stručnjake, ako ne i bolje, kao svi drugi u regiji i Evropi, i davno smo, odmah poslije rata, mogli imati uspostavljenu kontrolu neba, da imamo suverenitet i integritet, da se poštuje Ustav, i da imamo pare od toga, kaže Rifat Tirak, stručnjak za avijaciju.
Dodaje da preko teritorije BiH dnevno otprilike preleti 1.000 aviona.
- Mogu odgovorno da tvrdim da je od 1998. godine BiH izgubila najmanje milijardu maraka. Te takse od preleta koje se dijele Srbiji i Hrvatskoj ne idu preko trezora, jedinstvenog trezorskog računa, to je van svakih propisa i već sam podnio četiri krivične prijave našem tužilaštvu i tužilaštvu u Hrvatskoj, navodi.
Dok su odgovori na pitanje zašto BiH još nema kontrolu nad cijelim svojim nebom različiti, od nedostatka ljudi, opreme, sredstava pa do inertnosti i nestručnosti nadležnih, svi se slažu sa činjenicom da BiH zbog toga gubi ogromna sredstva koja će za sada ponovo otići u susjedne države.
