TUZLARIJE - BILTEN OBRAZOVANJARazgovor sa prof.dr. Fuadom Pašićem: UKC Tuzla jedini u BiH radi barijatrijsku hirurgiju Kada uobičajene metode za smanjenje tjelesne težine ne pomažu, ako psihičko i fizičko stanje pacijenta dozvoljava, može se indicirati barijatrijska hirurgija, odnosno hirurški način liječenje patološke gojaznosti.  Barijatrijska hirurgija se u našoj zemlji jedino radi u UKC-u Tuzla. Razgovarali smo s prof.dr. Fuadom Pašićem, koji je na čelu multidiciplinarnog tima koji uspješno obavlja ove operacije. Kao predsjednik državnog Ugruženja “Društvo za debljinu” u BiH, čest je predavač na međunarodnim simpozijima, na kojima govori o problemima koje patološka gojaznost uzrokuje, te o barijatrijskoj hirurgiji. Kako se definiše gojaznosti? - Gojaznost je oboljenje koje najčešće nastaje kao posljedica unošenja viška hranljivih materija zbog čega dolazi do prekomernog taloženja masnog tkiva u organizmu. Postoji i genetska predispozicija kada je u pitanju broj adipocita, odnosno masnih ćelija. Koliko se procentualno povećao broj gojaznih osoba u zadnje vrijeme? - Gojaznost se pojavila kao jedan od najznačajnijih javno-zdravstvenih izazova moderne ere i sad sa sigurnošću možemo reći da je evoluirala u globalnu pandemiju. Godine 1975. samo 5% svjetske populacije se smatralo gojaznim, ali se do 2014. ta brojka više nego udvostručila na 13%. Ova epidemija doprinosi smanjenju očekivanog životnog vijeka, dovodi do povećanja broja udruženih oboljenja i do povećane smrtnosti, kao i eskalaciji troškova zdravstvene zaštite. Dvije milijarde ljudi u Svijetu ima prekomjernu tjelesnu težinu. Očekuje se da će taj broj vrlo brzo dosegnuti 2, 5 milijarde. Crveni alarm je definitivno upaljen. Broj morbidno gojaznih ljudi u SAD-u porastao je za 350 % u posljednjih 30 godina. Godišnji gubici koji se odnose na liječenje komorbiditeta i udruženih oboljenja i izostanaka s posla među gojaznim osobama u SAD-u iznose 100 milijardi dolara.  Kakva je situacija u našoj zemlji? - Validni podaci zbog složenosti unutarnjeg uređenja ne postoje, no na nažalost u dostupnim epidemiološkim ispitivanjma u vrhu smo evropskih ljestvica za gojaznost kod odraslih, a posebno zabrinjava broj gojazne djece. Ko je uključen u rješavanje problema gojaznosti? - Problem je multidimenzionalan i apsolutno ga ne treba promatrati isključivo kao medicinski problem. Njega ne mogu riješiti samo medicinski radnici. Nažalost “medicinari” liječe samo posljedice. Ovim složenim problemom trebaju da se pozabave svi elementi društva od porodice do školskih ustanova, oni koji dolaze iz prehrambene industrije. Problem je veliki i slojevit, ekonomski i socijalni. U njegovo rješavanje treba da se uključi cijela društvena zajednica. Država Bosna i Hercegovina sa svojom složenom strukturom dva entiteta, 10 kantona i Distriktom Brčko ima tim teži zadatak. Koliko sama gojaznost utiče na zdravlje? - Gojazne očekuje niža kvaliteta života i skraćeni životni vijek. Razvoj najmanje 14 malignih oboljenja na različitim sistemima organa. Uočena je prva generacija gojaznih osoba sa očekivanim kraćim životnim vijekom od njihovih roditelja. Koliko barijatrijska hirurgija utiče na izlječenje i smanjenje simptoma bolesti koje su već dijagnosticirane kod pacijenta? - Barijatrijska hirurgija utiče na izlječenje i bolju kontroliranost dijabetesa tip 2 kod 86, 6%, smanjuje kardiovaskularni rizik kod 79 %, dovodi do izlječenja sindroma sleep apnee kod 83, 6% i hipertenzije kod 61, 7% pacijenata. Barijatrijska hirurgija smanjuje stopu smrtnosti kod morbidno gojaznih između 31-40%. Ona pruža značajne uštede za nacionalne zdravstvene sustave. Gojazni pacijenti troše 20% svih zdravstvenih resursa i 68% svih lijekova koje koristi opća populacija. Barijatrijska hirurgija zahtijeva inicijalno ulaganje od 7.468 € sa vremenskom distancom isplativosti od 2, 5 godine. Značajne uštede dobivaju se od treće godine poslije operacije. Na čelu ste multidiscipliniranog tima za liječenje gojaznosti? - Klinika za hirurgiju i Klinički centar u Tuzli imaju Multidisciplinarni tim za liječenje gojaznosti. Jedina smo ustanova u Bosni i Hercegovini koja se bavi ovom problematikom. Još 2011. godine odlukom Upravnog odbora UKC Tuzla formiran je ovaj multidisciplinarni tim na čijem sam čelu. U timu je i dr. sc. Emir Ahmetašević specijalista opšte i abdominalne hirurgije. Multidiciplinarni tim UKC-a Tuzla čini izvrsna ekipa endokrinologa, gastroenterologa, psihijatara, anesteziologa, kliničkih psihologa ali veoma posvećenih i izvanredno educiranih instrumentara, medicinskih sestara i tehničara kao drugog osoblja, što nam daje za pravo da kažemo da smo postali pouzdan partner u hirurškom liječenju patološki gojaznih pacijenata. Odakle dolaze pacienti? - Pacijenti iz svih kantona Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Operisani su pacijenti iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Austrije, Nemačke, Švajcarske i SAD-a. Odnos između laparoskopskih i otvorenih zahvata je 70% : 30%. Da li se operacija i liječenje gojaznih može raditi u okviru zdravstvenog osiguranja? - Operacije i liječenje gojaznih pacijenata je moguće uraditi uz ovjerenu uputnicu od komisije koja upućuje takve pacijente iz drugih kantona u UKC Tuzla. Odnosno dio pacijenata dolazi na operativno liječenje na Kliniku za hirurgiju UKC-a Tuzla uz ekonomsku cijenu, a ona je opet povoljnija nego liječenje u privatnim ustanovama. Klinički centar u Tuzli sa svim svojim resursima i u punom kapacitetu brine o svim svojim pacijentima koji se liječe zbog morbidne gojaznosti. Prof.dr. Pašić na kraju preporučuje mjere koje bi dugoročno mogle dati rezultate u borbi pritiv gojaznosti - Golemi problem gojaznosti treba sistemskim mjerama dugoročno početi rješavati. Problem je multidimenzionalan i njega ne mogu riješiti samo medicinski profesionalci. Pandemija gojaznosti je izazov za sve zemlje pa tako i za Bosnu i Hercegovinu, zemlju u tranziciji koja ima vrlo složeno unutarnje ustrojstvo. Moramo svi znati da gojazni ljudi odnosno pacijenti žive kraće i manje kvalitetno. Dobro osmišljene dugoročne mjere su krucijalne. Njih treba da provodimo svi od porodice do Predsjedništva države Bosne i Hercegovine. Treba oporezovati nezdravu hranu i ekonomskim mjerama smanjivati proizvodnju i prodaju nezdrave hrane. Treba stimulisati cijenama kupovinu hrane sa manje soli i šećera, učiniti je jeftinijom, a skupljom proizvode koji nisu takvi. To mogu učiniti poslodavci sa svojim ekonomskim ekspertima. Prozvodnja se ne bi smanjivala ali bi bila napravljena redistribucija kroz stimulaciju kupovine zdravih prozvoda. Trebamo se izboriti da živimo u čiščim i zdravijim gradovima. Trebamo kroz školski sistem povećati broj časova tjelovježbe, stimulisati pravilnu ishranu, vatiti časove Domaćinstva ili Pravilne ishrane. Učiniti sve da sve nove zgrade imaju parkove, biciklističke staze. Ići ka masovnom odlasku u dane vikenda i odmora na izletišta poput Ilinčice i drugih izletišta koje treba osmisliti kao adrenalinske parkove ali sa zdravom prirodom i slično. Ovo treba da urade pametni i posvećeni stručnjaci koji vole ovu zemlju jer nemamo rezervnu državu. Trebamo upotrijebiti sinhronizirano i kordinirano, pametne glave koje imamo u različitim ustanovama, te kroz mnogobrojna ministarstva koja postoje i trude se da poboljšaju svoje rezultate, napravimo zemlju Bosnu i Hercegovinu mjestom ugodnim za život.
Sabina Mešić |
Prof. dr. Fuad Pašić, Klinika za hirurgiju UKC-a Tuzla, vanredni profesor na Katedri za hirurgiju Medicinskog fakulteta u Tuzli, specijalista opšte hirurgije, subspecijalista abdominalne hirurgije, voditelj Tima za Barijatrijsku hirurgiju UKC Tuzla, predsjednik Društva za debljinu Bosne i Hercegovine.