TUZLARIJE - BILTEN OBRAZOVANJAZatvorski sistem FBiH pred kolapsom Ratni zločinac ide na posao iz zatvora! Poslije hapšenja Adnana Smajić a nakon spektakularnog bijega iz zatvora u Ustikolini, još su 93 bjegunca iz zatvora u Federaciji BiH u ovom momentu na slobodi. Osim bjegunaca, na slobodi je i više stotina osuđenika koji zbog prenatrpanosti zatvora čekaju da odsluže kaznu (samo u Sarajevu ih je oko 400). Koriste pogodnosti Veliki broj osuđenika koristi pogodnosti izlaska vikendom, dok više desetina zatvorenika iz zatvora svakog dana ide na posao. Tako iz Kaznenopopravnog zavoda poluotvorenog tipa Sarajevo, prema rješenjima Ministarstva pravde FBiH, sedmorica osuđenika svakog dana odlaze na posao: četvorica su osuđena za ubistvo, a po jedan za silovanje, ratni zločin (!?) i tek jedan za saobraćaj. Nedavni slučaj, u kojem je ispred zatvora na Igmanu spaljen automobil zatvorenika Nermina Rovčanina kojim je odlazio na posao, privukao je pažnju javnosti na mogućnost da zatvorenici idu na rad van ustanove. Rovčanin je osuđen na sedam godina zatvora zbog ubistva Adisa Mrše, koji je preminuo nakon što su ga Rovčanin i Safet Islami pretukli, a potom bacili u Miljacku u blizini restorana „Bazeni“. On je i nakon spaljivanja automobila nastavio koristiti pogodnosti i ići na posao u „Vinoteku“, koju drži njegov brat Malčo Rovčanin. Među onima koji svakodnevno idu na posao iz zatvora je i Mustafa Hota, koji je osuđen na devet godina zatvora za ratni zločin u Grabovici, a radi u firmi „Atal Group“, potom Ragib Ovnović, koji izdržava kaznu od devet i po godina zbog ubistva Salke Bećovića, a radi u hotelu „Exclusive“, Omer Nargalić, osuđen za ubistvo Omera Kutlovca, radi u firmi „Brajlović“, a Edin Avdić, koji je osuđen za brutalno silovanje i premlaćivanje studentice defektologije u Tuzli, radi u bratovoj firmi „Cemalsped“. Silovatelj bi u školu Kada je riječ o izlasku na vikend i odlasku na posao iz zatvora, glasnogovornik Ministarstva pravde FBiH Entoni Šeperić kaže da se radi o pogodnostima propisanim zakonom, a za koje procjene daju zavodi, dok Ministarstvo daje pozitivno ili negativno mišljenje. - Uglavnom dajemo pozitivna mišljenja s obzirom na to da poštujemo procjenu zavoda. Nedavno smo bili primorani odbiti zahtjev da čovjeku osuđenom za silovanje odobrimo odlazak na rad u osnovnoj školi - ispričao nam je Šeperić. On dodaje kako je poslije bilo optužbi da je to doneseno na nacionalnoj osnovi, a niko se nije pitao kako takvog čovjeka pustiti da radi u školi. (GLOBAL) |