TUZLANSKI DOSJEZagađen tuzlanski zrak, bolna rana Tuzlacima Mnogo se o zagađenju tuzlanskog zraka pričalo, ljudi brinuli, brigu razmjenjivali, pa nemoćni da nešto značajno poduzmu i izmijene, postali ravnodušni i prosto udisali što im se „nudi“. Zakon o zagađenju postoji, ali malo fajde od njega kada se ne primjenjuje, a zagađivači po svom... što prije proizvesti, a s okolišem šta bude. Nadu da se ipak nešto može promijeniti daju sastanci Radne grupe „Platforma za zrak“ u organizaciji Centra za ekologiju i energiju u Tuzli. Da nije i ne smije biti sve beznadežno, govore susreti značajnih ljudi od struke i vlasti, radi iznalaženja mjera za ublažavanje i smanjenje zagađenja zraka. Radi se o sastancima Radne grupe, koju je osmislio i pokrenuo CEETZ projektom „Platforma za zrak“, sa ciljem da se podstaknu nadležne vlasti, zagađivači i NVO da počnu provoditi projekte koji će preventivno djelovati i smanjiti zagađenje zraka u Tuzli.  Kvalitet zraka u Tuzli je sve lošiji zbog postojeće industrije, saobraćaja i pojedinačnih ložišta. U urbanom dijelu Tuzle u sezoni grijanja koncentracije polutanata, koji su obuhvaćeni monitoringom zraka, prelaze granične vrijednosti. CEETZ se još od osnivanja bavi okolišnim problemima, među kojima je i zagađenje i zaštita zraka. Edukovao je građane i upozoravao na posljedice kontinuiranog zagađenja i nepreduzimanja mjera zaštite od zagađenja. Situacija u decembru 2007., kada je zagađenje zraka bilo više nego zabrinjavajuće (maksimalana koncentracija emitovanog SO2 na mjernoj stanici Skver iznosila je skoro 700 µg/m3), dala je dodatnu snagu CEETZ-u da se aktivno uključi. Uz finansijsku podršku iz Švicarske (Paul Schiller Stiftung, Hamasil Stiftung), podršku Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice i u saradnji sa nadležnim vlastima, zagađivačima i zainteresiranim koji mogu pružiti doprinos u smanjenju zagađenja zraka u Tuzli, pokrenuo je projekat kojim će se izraditi zajednički vremenski provodivi akcioni plan, koji će se dalje implementirati od 2009.godine. Radnu grupu sa projekta čine predstavnici 4 ministarstva (Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK, Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja TK, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva TK, Ministarstvouunutrašnjih poslova TK), Zavod za javno zdravstvo TK, Općine Tuzla, Privredne komore TK, Univerziteta u Tuzli, Termoelektrane, Centralnog grijanja, GSP-a i općine Lukavac. Jučer su se svi ponovno sastali (šesti put) i diskutovali o već donijetim prijedlozima mjera za smanjenje zagađenja iz industrije, saobraćaja i pojedinaćnih ložišta. Sastanku je dao značaj i gosp. Mathias Zimmermann, koji je „odgovoran“ za osnivanje CEETZ-a i koji svojim iskustvima u rješavanju okolišnih problema pokušava doprinijeti i na ovom projektu. Hrabri činjenica da su danas, u odnosu na početne susrete, svi sa većim elanom sagledali mjere, njihovo zajedničko djelo, i da se iza učesnika nalaze njihove institucije. Donijeli su i novosti koje hrabre; Općina je donijela Odluku kojom se obavezuje da će uštede električne energije do 2026. biti za 40%. Sa Univerziteta poručuju da je napisano 200 seminarskih radova studenata koji su u svojim općinama sagledali stanje zagađenja okoliša i edukovali brojne sugrađane na efikasno korištenje energije. Centralno grijanje poručuju da radi velike korake pod sloganom „Tuzla – energetski efikasan grad“ sa čvrstim obećanjem da će te aktivnosti „uroditi plodom“, biti podržane od brojnih stručnjaka i općine. GIPS se s pravom hvali sa 10 ekoloških autobusa (do kraja godine grad će dobiti još takvih, tokom slijedeće godine i još efikasnije autobuse). Ova grupa se trudi da nešto pokrene, ali, zapravo, svi smo mi odgovorni za zagađenje i krajnje je vrijeme da rješavamo taj problem. Zašto se ne bismo raspitali koliki je zagađivač naš automobil i ima li neki koji je to manje. Mogli bi sjesti i u autobus i bez stresa stići na posao, a pri tome manje zagaditi zrak. Upita li se neko zašto je dim jednog uglja crnji, „teži“ od drugoga i koliko nam zbog tog djece obolijeva? Možemo li bar malo voditi računa o efikasnom korištenju energije i koliko znamo o tome? CEETZ se nada da će ovim projektom podstaći ciljane grupe da zaista provedu u djelo ono što se mora i omoguće nam osnovno ljudsko pravo, da dišemo čisti zrak. Pozivamo i građane da se uključe, procijene projektnu ideju i daju svoje mišljenje o problemu. Napisala: Advija Đonlić, Centar za ekologiju i energiju Tuzla Priredio(la): S.M. |