TUZLANSKI DOSJERani skrining i dijagnosticiranje virusnih hepatitisa B i C Projekat značajan za opštu populaciju Radionica za trenere u Projektu ranog skrininga i dijagnosticiranja virusnih hepatitisa B i C kao prvi korak u implementaciji značajnog stručnog i naučnog projekta namijenjenog prije svega prevenciji oboljevanja od virusnih hepatitisa građana Tuzlanskog kantona, održana je danas 16.05.2012. godine. Radionica je bila namijenjena za obuku i usavršavanje ljekara iz primarne zdravstvene zaštite i ambulanti porodične/obiteljske medicine sa područja Tuzlanskog kantona o virusnim hepatitisima B i C, te svim aktivnostima u implementaciji projekta. Aktuelne teme o ovoj problematici u okviru radionice izlagali su Doc. dr. Ervin Alibegović, Doc. dr. Nermin Salkić, Doc. dr. Mithat Tabaković, Prof. dr. Sead Ahmetagić, Prim. dr. Vildana Stojić, dr Jasminka Petrović mr.med.sci., dr.med.sci. Nijaz Tihić i dr Predrag Jovanović, mr.med.sci., zdravstveni profesionalci iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla. Nakon završene radionice polaznici, budući koordinatori u projekti spremni su za dalju edukaciju i implementaciju Projekta ranog skrininga virusnih hepatitisa B i C u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na području Tuzlanskog kantona. Radi podsječanja, u aprilu ove godine započela je implementacija Projekta ranog skrininga i dijagnosticiranja virusnih hepatitisa B i C u čiju su realizaciju uključeni Ljekarska komora Tuzlanskog kantona kao nosilac projekta i stručni kadar Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla. Naučni pristup projektu obezbijedio je svojom podrškom Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli. Implementacija projekta odvija se pod generalnim sponzorstvom kompanije Roche d.o.o. - Roche Ltd.. Projekat bi osim kvalitetnih epidemioloških i statističkih pokazatelja o kretanju virusnih hepatitisa B i C na području TK i otvorenih mogućnosti za izradu stručnih radova trebao značajno doprinjeti ranoj dijagnostici i blagovremenom liječenju oboljelih i samim tim smanjenju velikih troškova koji nastaju u liječenju komplikacija bolesti. Jedan od ciljeva Projekta je i edukacija opšte populacije. Naime, akutni hepatitis C nema simptoma ili su nespecifični, te infekcija često ostaje neotkrivena. Usljed toga veliki broj ljudi uopšte ne zna da je bolesno sve dok se 10 do 20 godina od infekcije, pri rutinskim laboratorijskim pregledima, bolest ne otkrije. Čak kod 80% bolesnika razvije se hronični hepatitis C i ozbiljna bolest jetre koja za posljedicu ima nastanak ciroze i karcinoma jetre. Zbog infekcije HBV i HCV virusom porasla je incidenca karcinoma jetre (peti najčešći karcinom u svijetu). Stoga je jasno zašto ovu bolest nazivaju TIHI UBICA. Od hepatitisa B godišnje umre više od million ljudi, dok je učestalost pojave infekcije virusom hepatitisa C četiri puta češća od HIV-a. Sve ovo ukazuje da je riječ o rastućem globalnom zdravstvenom problemu, na koji ljekari, Udruženja oboljelih i pokrovitelji širom svijeta nastoje ukazati. Procjene govore da samo na području Tuzlanskog kantona ima oko 7.500 ljudi koji su hronično inficirani virusom hepatitisa B i koji su u opasnosti od ciroze i karcinoma jetre. Amra Odobašić |