TUZLANSKI DOSJEOdlaganje medicinskog otpada u TK na zadovoljavajućem nivou BiH skoro u rangu sa zemljama EU Medicinski otpad kao dio opasnog otpada, predstavlja jedan od najozbiljnijih i najsloženijih ekoloških problema. Ipak, medicinske ustanove na području Tuzlanskog kantona uspjele su se uhvatiti u koštac sa ovim problemom. Ovo je, između ostalog, rečeno na današnjoj press konferenciji koja je u Tuzli upriličena povodom završetka treće faze projekta ˝Jačanje uloge NVO u provedbi EU standarda u medicinskom otpadu u TK˝.  Projekat na području TK implementira Društvo za istraživanje i razvoj (DIR) u partnerskoj saradnji sa IPAK Institutom Velenje. Stručni saradnik DIR-a Emir Arpadžić naglasio je da je implementaciji pomenutog projekta prethodio obilazak svih medicinskih instituacija na području našeg kantona. Prikupljeni podaci sa terena rezultirali su objavljivanjem studije. ˝Potom smo imali radionice za NVO, a nakon čega je oformljena mreža NVO koje žele da učestvuju u završnom dijelu projekta, kojem sada pristupamo.Mi smo odabrali četiri zdravstvene institucije: UKC Tuzla, Dom zdravlja Tuzla, Gračanica i Banovići. Naime, mi ćemo njima donirati kratkotrajnu i dugotrajnu ambalažu i skupa sa NVO iz mreže ćemo pratiti stanje po pitanju razvrstavanja, ali i zbrinjavanja medicinskog otpada˝, pojasnio je Arpadžić.  Važno je kazati da je poboljšanju stanja po pitanju odlaganja medicinskog otpada zasigurno mnogo doprinijelo i osnivanje firme Kemis BiH. Inače, ova firma se bavi zbirnjavanjem farmaceutskog, infektivnog, te radioaktivnog otpada, ali i labaratorijskih hemikalija. ˝Farmaceutski otpad mi preuzimamo od proizvođača lijekova i apoteka. Taj otpad završava izvozom u zemlje EU koje imaju spalionice. Isto tako je i za labaratorijske hemikalije koje mi preuzimamo od zdravstvenih ustanova i izvozimo. Što se tiče radioaktivnog otpada, on je veoma dobro uređen u našem kantonu, i to je posebna nadležnost države˝, pojasnio je direktor pomenute firme Maid Hadžimujić, te dodao: ˝Infektivni otpad koji mi preuzimamo završava u postrojenjima za sterilizaciju koji drobi taj otpad, a onda ga pretvara u suhi materijal. On je neprepoznatljivog oblika i važno je reći da je on sterilan. Te sterilnosti mi radimo interno, a eksterno nam radi Zavod za javno zdravstvo TK. Moram reći da mi za ovo sve što radimo posjedujemo dozvolu Federalnog ministarstva okoliša i turizma.˝ BiH skoro u rangu sa zemljama EU Zanimljivo je da naša zemlja po pitanju odlaganja pomenutog otpada uopće puno ne kaska za razvijenim zemljama, članicama Europske unije. ˝Na samom početku realizacije ovog projekta ja sam očekivao dosta haotičnije stanje, međutim to uopće nije tačno. U dosta medicinskih ustanova u Tuzli već je pristupljeno rješenju ovog problema. Stanje je dosta zadovoljavajuće˝, tvrdi Arpadžić. Neprimjenjivanje Zakona o zbrinjavanju medicinskog otpada On je dodao i da je trenutno jedan od gorućih problema u BiH nedorađenost pravilnika, te neprimjenjivanje Zakona o zbrinjavanju medicinskog otpada. Legistlativa postoji, samo ona treba da se doradi sa pravilnicima koji će omogućuti kažnjavanje onih koji se ne pridržavaju.  Važno je istaći i da medicinski otpad predstavlja značajan problem za zdravlje ljudi, životinja i ekološki sistem. Svako civilizirano društvo svjesno je opasnosti do kojih može doći zbog neodgovornog postupanja s otpadom koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, ali koliko to isto civilizirano društvo vodi brigu o zbrinjavanju opasnih materija, tek ćemo da saznamo. Priredio(la): Društvo za istraživanje i razvoj Tuzla |