TUZLANSKI DOSJESvjetska sedmica dojenja Softić: Jedina zdrava hrana je majčino mlijeko Sedamdesetih godina prošlog vijeka, međunarodna zajednica se suočila sa sve učestalijom prehranom dojenčadi vještačkim mlijekom, kao zamjenom za majčino mlijeko. Obzirom da zaštita djece u najranijoj dobi, kao i očuvanje njihovog prava na prehranu majčinim mlijekom predstavlja značajno pitanje, Svjetska alijansa za promociju dojenja 1992. godine, prvu sedmicu u avgustu, proglasila je Svjetskom sedmicom dojenja.  Razumjevanjem prošlosti, planirajmo budućnost slogan je kojim Svjetska alijansa za promociju i podršku dojenja (WABA) ove godine obilježava dvadesetogodišnjicu Svjetske nedelje dojenja, ali i deset godina primjene Globalne strategije za ishranu dojenčadi i male djece. Ovu strategiju su prije deset godina usvojili Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF. Cilj obilježavanja sedmice dojenja je afirmacija javnosti o značaju dojenja, kao i promovisanje dojenja tokom prvih šest mjeseci života, čime se postiže ogroman doprinos zdravlju djeteta, jer sastojci iz majčinog mlijeka pored toga što jačaju odbrambeni sistem, potiču rast i razvoj djece. U preporukama SZO i UNICEF-a ističe se da je djecu potrebno isključivo dojiti prvih šest mjeseci, a potom uz nadohranu do kraja druge godine života. Nažalost, prema nekim lokalnim istraživanjima, u Bosni i Hercegovini svega 6% majki isključivo doji djecu tokom prvih šest mjeseci života, dok je stopa dojenja uz dohranu, tokom prve dvije godine života, znatno veća – i do 40%. - Prema istraživanju provedenom na Klinici za dječije bolesti JZU UKC Tuzla, tokom prvih šest mjeseci života doji 12% dojenčadi, predominantno 20, 7%, uz dohranu doji 47, 7%, a na vještačkoj ishrani je 20% dojenčadi, ističe prim.dr. Izeta Softic, mr.med.sci, specijalista-pedijatar Klinike za dječije bolesti. Prema njenim riječima, jedina zdrava hrana od samog početka života je majčino mlijeko. Ono je najidealniji izvor hranjivih i zaštitnih materija, izvor emocinalne topline i sigurnosti. „S pravom je rečeno “da majčino srce i mlijeko nemaju zamjene „ jer je to biološki superiorna supstanca, koja omogućava normalni rast i razvoj, mijenja svoj sastav sa uzrastom djeteta i daje temelje budućem zdravlju“, kaže dr. Sofić. Prema mišljenju stručnjaka, dojenje je najbolja investicija za zdravlje djeteta, majke, porodice, a time i cijele zajednice. Djeca hranjena majčinim mlijekom brže emocionalno i socijalno sazrijevaju. Hemijski i kalorijski sastav majčinog mlijeka potpuno je prilagođen potrebama novorođenčeta. Sastav majčinog mlijeka nije uvijek stalan i mijenja se zavisno o stadiju laktacije (kolostrum, prelazno mlijeko, zrelo mlijeko), dobi dana i fazi podoja. Na početku podoja mlijeko sadrži veću količinu vode i manje masti. Kako dojenče duže sisa koncentracija masti raste, tako da je jako važno da dojenče isprazni svu dojku i tako dobije masnoćom bogatije skriveno mlijeko. A izvanredna biološka i antiinfektivna svojstva majčino mlijeko stavljaju ispred bilo koje hrane . Sastav, ukus i miris majčinog mlijeka utiču na apetit dojenčeta i prilagođena su potrebama intenzivnog rasta i razvoja. „ Majčino mlijeko osigurava sve nutritivne potrebe u ishrani dojenčadi u prvih šest mjeseci života, pola od svih nutritivnih potreba u drugih šest mjeseci života i trećinu svih nutritivnih potreba u drugoj godini života“, pojašnjava dr. Izeta Softić Glavna prepreka samoodrživosti programa za promociju dojenja u BiH je agresivni marketing zamjenskih proizvoda za majčino mlijeko i to što proizvođači koriste nepostojanje zakonske regulative u zemlji, koja bi adekvatno regulisala nepravilnosti i pomogla promoviranje dojenja. Razlozi koji govore u prilog dojenja: * Prvo mlijeko kolostrum, nazvano i "prva vakcina" od neprocjenjivog je značaja u prvim satima i danima po porodu, * Kod djece koja doje manja je mogućnost sindroma iznenadne dojenačke smrti, * manja je izloženost infekcijama dišnih putova i upalama uha, * manja učestalost infekcijama mokraćnih puteva, * manji rizik od bolesti i alergija, * brži oporavak od bolesti, * prevencija dijabetesa, * zaštita od karijesa, * djeca koja su dojena, samostalno reguliraju unos potrebnih kalorija, * izloženi su manjoj opasnosti od pretilosti u kasnijoj dobi, * veći IQ, * psihološka povezanost majke i djeteta, * praktično "upakirana" i sterilna hrana, koja je lako dostupna. Priredio(la): Služba za komunikacije JZU UKC Tuzla |