TUZLANSKI DOSJESpriječene katastrofalne posljedice slijeganja tla Poslije kontrolisanog potapanja jame Rudnika soli Tušanj, postupno je podignut nivo podzemnih voda, koji je prešao kritičnu tačku. Nakon toga, Tuzli više ne prijeti opasnost od iznenadnog obrušavanja tla i eventualne katastrofe. Svi preostali uzroci slijeganja tla će biti eliminisani nakon prestanka eksploatacije slanice iz sonih bunara. Konsolidacija tla trajaće desetak godina, bez mogućnosti eventualnih katastrofa. Zatvaranja slanih bunara očekuje se relativno brzo, kada se u Rudniku soli Tetima osiguraju dovoljne količine slanice za hemijsku industriju u tuzlanskom kraju. Ovo su osnovne konstatacije članova Ekspertnog tima koji je vodio aktivnosti na potapanju Rudnika Tušanj, ali i stručnjaka koji su imali i imaju drugačije viđenje rješenja cijelog problema. O projektu potapanje jame, slanih bunara i problemima slijeganja vijećnicima Općinskog vijeća Tuzla su govorili dr. Mustafa Burgić, ministar za industriju u Vladi Tuzlanskog kantona, akademik Enver Mandžić, zatim Ibrahim Hadžihrustić, Esad Oruč, dr. Abdulah Bašić i dr. Edin Delić. Svi su potvrdili da nema mogućnosti katastrofe u Tuzli, ali su dvojica posljednjih imali drugačija mišljenja u pristupu i saniranju problema, praćenju stabilizacije tla i mogućem nivou slijeganja. Jedna od njihovih osnovnih zamjerki sadržana je u činjenici što nakon izrade glavnog rudarskog projekta likvidacije Tušnja i prestanka eksploatacije, nije urađena studija o uticaju potapanja Rudnika na okolinu. Nakon izlaganja stručnjaka na sjednici OV Tuzla, rasprava je vođena o štetama koje Tuzla ima od tonjenja. Do agresije na BiH korisnici slanice su gradu za naknadu štete dugovali oko 80 miliona KM. Tokom i nakon rata eksploatacija je nastavljena, a štete niko ne kompenzira. Općinski načelnik Jasmin Imamović je rekao da njegov kolegij podržava aktivnosti na potapanju jame u Rudniku Tušanj, te zaustavljanje eksploatacije iz sonih bunara i otvaranje Rudnika soli Tetima. Medijsko prizivanje kataklizme Na skupu se od stručnjaka čulo da su priče o eventualnoj kataklizmi u Tuzli motivisane tiražom nekih medija, čime se Tuzlaci plaše bez ikakvog osnovanog razloga. Sudeći po raspravi, tlo će se u Tuzli i dalje slijegati, ali nikakve kataklizme neće biti. Međutim, jedna drugačija kataklizma, odnosno veliki problem finansijske prirode prijeti Tuzli ukoliko ne naplati štete koje su gradu pričinili eksploatatori slanice. Zahtjev načelnika Jasmina Imamovića “Radi sanacije šteta koje grad ima želimo da se dosljedno primijeni Zakon o rudarstvu. Štete su problem koji ne može riješiti ni Tuzla, ni Tuzlanski kanton. Mi tražimo potpune informacije ko i koliko troši slanice iz sonih bunara, te koliko plaćaju i duguju”, rekao je Jasmin Imamović. On je zatražio da se iz ekoloških sredstava TK osigura više sredstava za grad, kako bi kompenzirao bar dio šteta. Predložio je da se prije davanja koncesije za eksploataciju sonih ležita na Tetimi, do izmirenja šteta sva sredstva od koncesije usmjere za grad Tuzlu. Priredio(la): tuzlarije / oslobođenje |