TUZLANSKI DOSJEZakonom riješiti status žrtava torture Država, osamanaest godina nakon završetka rata, još nije prepoznala žrtve torture kao kategoriju koja ima prava. Ne postoji zakon na nacionalnom nivou koji bi štitio žrtve torture, niti sveobuhvatna strategija koja bi implementirala ta prava. Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini trenutno ima oko 200.000 žrtava torture i njihovih porodica, koje još uvijek čekaju da država prizna njihova prava i omogući im dostojanstveni život. Krovni zakon koji bi garantovao minimalna prava i beneficije logorašima i drugim žrtvama torture u BiH je neophodan za dostojanstven život ove populacije koja je već godinama obespravljena, rečeno je na današnjoj press konferenciji održanoj u Bosanskom kulturnom centru.  U sklopu projekta „Zajedno protiv torture u BiH - Mreža“, krajem prošle godine, na području cijele Bosne i Hercegovine, realizovane su ulične akcije prikupljanja potpisa građana u cilju podrške javnosti za donošenje Zakona o pravima žrtava torture na državnom nivou. Prema riječima Šaćira Srebrenice, predsjednika Saveza logoraša BiH, tokom kampanje akciju je svojim potpisima podržalo preko 50.000 građana, a akcija će biti nastavljena i u ovoj godini. Predsjednik Saveza udruženja logoraša Tuzlanskog kantona Jasmin Mešković je rekao da se žrtve torture u BiH suočavaju sa različitim oblicima diskriminacije. „To se prije svega odnosi na pristup pravdi i dobijanju statusa te dostupnosti različitih oblika zaštite. Bivši logoraši su jedina kategorija proizišla iz proteklog rata, koji nemaju zakonsko uporište na nivou BiH. Parlamentarcima smo uputili pismo sa prijedlogom teksta Zakona u nadi da će zakon ući u parlamentarnu proceduru i bio usvojen u ovoj godini“. Budući da u Udruženju "Vive Žene" također nastoje ubrzati donošenje Zakona o pravima žrtava torture, iz ovog Udruženja se nadaju da će se u ovoj godini konačno riješiti status ove populacije. Jasna Zečević, direktorica Udruženja "Viva žene", istakla je da žrtve torture i njihove porodice teško žive i uglavnom nemaju pravo na osnovnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, niti pravo na rehabilitaciju i reparaciju. „ Ukoliko se ne usvoji Zakon o statusu žrtava torture smatram da ćemo svi skupa biti odgovorni za posljedice koje će nas čekati u smislu retraumatizacije ove populacije“.  Kategorija žrtve torture podrazumijeva bivše logoraše iz prethodnog rata, ali i žrtve torture sadašnjeg sistema. Dakle, to su svi, bez obzira na starost i spol, koji su bili izloženi nehumanom, ponižavajućem i degradirajućem ponašanju. Kroz projekat "Zajedno protiv torture u BiH - Mreža" cilj je osnažiti udruženja koja rade sa žrtvama torture da bi bili sposobni odgovoriti potrebama žrtava, te zastupati uspostavu prava za njih i sudjelovati u kreiranju politika. Projekat „Zajedno protiv torture u BiH - Mreža” provodi Udruženje građana „Vive Žene“ u partnerstvu sa udruženjima: Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, Hrvatska udruga logoraša domovinskog rata u Kantonu Središnja Bosna, Savez udruženja logoraša Tuzlanskog kantona i Udruga zatočenih - Udruženje logoraša Brčko Distrikta. S.P. |