TUZLANSKI DOSJETuzlanski kanton dobio je trećeg člana najuglednije naučne institucije u BiH Prof.dr. Enver Zerem postao član Akademije nauka i umjetnosti BiH  U okviru svečane sjednice Skupštine Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, održane u srijedu, 27. 2. 2013. godine, obavljena je promocija novih stalnih i dopisnih članova Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Od 40 prijedloga, koliko je razmatrano na Skupštini za nove dopisne članove, tajnim glasanjem izabrani su Enver Zerem (interna medicina – gastroenterologija), Asif Šabanović (upravljanje, energetska elektronika, robotika i mehatronika), Vladimir Beus (oblast šumarstva), Mirsada Hukić (mikrobiologija, virusologija, imunologija), Dževad Karahasan (književnost), Slavo Kukić (sociologija, politologija), Dubravko Lovrenović (povijest), Ljerka Ostojić (medicina – anatomija), Mirko Pejanović (politologija, sociologija), Miodrag Simović (pravo), te Mirjana Vuković (matematika). Za članove izvan radnog sastava aklamacijom su izabrani državljani BiH koji žive u inozemstvu kao domaći članovi Akademije: Filip Čulo, Mithad Kozličić, Mustafa Kulenović, Asim Kurjak, Siniša Malešević i Safet Zec. Na istoj skupštini aklamacijom su izabrani i inozemni članovi izvan radnog sastava Branko Despot i Miro Jakovljević iz Hrvatske i Marko Mušič iz Slovenije. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine nastala je iz Naučnog društva koje je utemeljeno 1951. godine. Zakonom donesenim 1966. godine, ustanovljena je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao najviša naučna i umjetnička institucija na prostoru države Bosne i Hercegovine. Zakonom je Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine stavljeno u zadatak da vodi brigu o ukupnom razvoju nauke i umjetnosti, da organizira naučna istraživanja i umjetničke manifestacije, da objavljuje radove svojih članova i saradnika i da u cjelini brine o stanju i razvoju nauke i umjetnosti u zemlji. Akademija je u svom radu potpuno samostalna i slobodna, a rukovodi se isključivo principima i interesima nauke i slobodnog uvjerenja svojih članova. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ima svoj Statut, u kojem je regulisala sva pitanja organizacije, upravljanja i rada u svim oblastima u kojima djeluje. Članovi ANUBiH se biraju među najistaknutijim stvaraocima u oblasti nauke i umjetnosti. Kako istiće predsjednik ANUBiH akademik Božidar Matić, po svom naučnom potencijalu, ANUBiH ima pravo na 55 akademika (u radnom sastavu) i toga se striktno drži kako, država i ova institucija ne bi izgubile kredibilitet zbog inflacije “besmrtnika”. Članstvo djeluje i sprovodi svoje aktivnosti u 6 odjeljenja: Odjeljenje društvenih nauka, Odjeljenje humanističkih nauka, Odjeljenje medicinskih nauka, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Odjeljenje tehničkih nauka i Odjeljenje za umjetnost. Izbor vrši Skupština ANUBiH, prema odgovarajućim odredbama Zakona i Statuta, na prijedlog Zakonom predviđenih naučnih i umjetničkih ustanova u Bosni i Hercegovini (visokoškolske, naučno-istraživačke i kulturne ustanove), te na prijedlog članova i odjeljenja ANUBiH. To je jedina naučna institucija, u našoj zemlji, sa nazivom akademija koja ima međunarodni legitimitet i jedina je član Asocijacije evropskih akademija nauka i umjetnosti (ALLEA). Nijedna druga slična institucija sa nazivom akademija (kao što su nacionalne BANU, HAZUBiH i ANURS ili strukovne kao Akademija medicinskih nauka BiH) nemaju međunarodni legitimitet i prema Statutu asocijacije evropskih akademija nauka i umjetnosti ne mogu biti primljeni u članstvo ALLEA-e. Prof.dr. Enver Zerem primljen je u Odjeljenje medicinskih nauka ANU BiH kao istaknuti stručnjak i naučnik u oblasti interne medicine i gastroenterologije. U obrazloženju njegovog prijema u ANUBiH navedeno je, da se prof. Zerem prima u ovu najugledniju naučnu instituciju u našoj zemlji zbog svojih istraživanja u oblasti interne medicine a poserbno u oblasti pankreatobilijarnog sistema i interventne ultrasonografije. Uključujući sve naučnike iz oblasti biomedicine, koji djeluju u Bosni i Hercegovini, prof. Zerem ima najveći broj publiciranih članaka u časopisima koji su citirani u najuglednijoj naučnoj bazi Current Contents. U obrazloženju izbora u ANUBiH navedeno je i „Vaše djelo i Vaš doprinos nauci, u kojoj ste djelovali i u kojoj još uvijek djelujete, potvrđen je Vašim najznačajnijim naučnim doprinosom, koji se odnosi na istraživanje područja liječenja teških oblika pankreatobilijarnih oboljenja - drenažnim metodama apliciranim pod kontrolom ultrazvuka. Rezultati, do kojih ste došli u tom istraživanju i koje ste u vidu naučnih članaka publicirali u najznačajnijim internacionalnim medicinskim časopisima, koji su ocijenjeni visokim IF (impact factor), potvrdili su da je uočeni i elaborirani problem navedenim metodama tretiran na način koji medicinskoj nauci donosi nove značajne informacije, a medicinskoj praksi iz oblasti gastroenterologije nove mogućnosti u liječenja teških i često smrtonosnih oboljenja. Citiranost Vaših članaka u radovima objavljenim u svjetski priznatim časopisima, te primjena navedenih metoda u praksi širom svijeta, svrstava Vas u najrenomiranije experte za oblasti interventne ultrasonografije i pankreatologije u ovom dijelu Evrope“, citat je iz obrazloženja u povodu izbora prof. dr Zerema u ANUBiH. Izborom prof. dr Envera Zerema u ANUBiH grad Tuzla i Tuzlanski kanton dobio je trećeg člana ove najuglednije naučne institucije. Uz ranije izabrane akademike prof. dr Husrefa Tahirovića i profesora Envera Mandžića Tuzlanski kanton, prema broju članova, participira u ANUBiH sa 5, 45%. „ Interesantno je pomenuti da i u ranijim periodima tuzlanska regija nije imala veliki broj članova ANUBiH. Tako su u vrijeme dok su radili i živjeli u Tuzli u ANUBiH izabrani samo akademici profesori Tihomil Marković i Ivan Soklić te znameniti slikar Ismet Mujezinović. Sa Tuzlom se mogu povezati i poznati književnici Meša Selimović i Derviš Sušić mada u vrijeme kada su izabrani u ANUBiH nisu živjeli u Tuzli. Samo još desetak imena, od ukupno 176 članova ANUBiH koji su izabrani u njen radni sastav (članovi van radnog sastava imaju više počasno zvanje) od osnivanja Naučnog društva 1951. godine do zadnjih izbora u decembru 2012. godine, mogu se povezati sa Tuzlom. Oni su u jednom periodu svoga života, najčešće u vrijeme školovanja, živjeli u Tuzli ali su u ANUBiH (1951-1966 Naučno društvo) izabrani kada su živjeli i znanstveno djelovali u Sarajevu, “ kaže akademik prof.dr.Enver Zerem. Prema riječima, akademika Zerema, vrlo je diskutabilno da li je to realan procenat i da li realno odslikava stanje „tuzlanske nauke“ u okviru Bosne i Hercegovine. „Za tuzlansku akademsku zajednicu pa i javno nametnuto mišljenje o njoj u lokalnoj sredini on je nezadovoljavajući i pomalo neočekivano nizak. Ipak, iako to nije jedina mjera naučne validnosti, ovo je upozorenje i lokalnoj akademskoj zajednici i politici da odnos prema nauci trebaju mijenjati“, kaže naš sagovornik. Na pitanje šta za njega znači članstvo u Akademiji i koliko je to obaveza u narednom periodu, akademik Zerem kaže: “Prijem u ANUBiH za mene u prvom redu znači satisfakciju i konfirmaciju moga dosadašnjeg stručnog i naučnog rada a u širem kontekstu, moglo bi se reći i mojih životnih opredjeljenja. Jer, od početka svoga rada ja sam realizaciju uspješne karijere ljekara vidio kroz tri cilja: imati vrlo solidno opšte medicinsko znanje, naći u tom ogromnom brijegu medicinskog znanja jedan sitni detalj u kome si međunarodno priznati ekspert i sve to valorizirati kroz znanstvene publikacije u značajnim naučnim časopisima. Mada, ovako rečeno, to izgleda dosta jednostavno, to je zahtijevalo vrlo naporan rad i puno utrošenog vremena. To je zahtijevalo i velika odricanja ne samo mene nego i moje porodice. Ja nisam nikada bio u dilemi da li sve to zaslužuje toliki moj angažman ali sam često bio u dilemi da li previše mojoj porodici uskraćujem pravo na supruga i oca. Zadovoljstvo koje sam na nedavnoj promociji u ANUBiH vidio na licima moje supruge Sanele, kćerke Dine i sina Omara bio mi je visoko signifikantni naučni dokaz da se sve to, ipak, isplatilo. Drugo, što mi ovaj prijem znači je i davanje mogućnosti da nastavim bavljenje znanstvenim radom u okviru najrenomiranije znanstvene institucije u našoj zemlji. Što se tiče obaveza u mom ličnom angažmanu prema svom vlastitom radu ja sam i do sada radio pod parolom „Budimo realni, želimo nemoguće“ tako i da hoću, neku dodatnu obavezu ne mogu sebi nametnuti. Što se tiče rada u sklopu Akademije, još je rano o tome govoriti, ali ću sigurno nastojati da podržim napore drugih članova i doprinesem što boljem radu ove značajne institucije. Ono što bih sigurno želio je da ANUBiH bude standard u naučnim, stručnim i etičkim normama za druge institucije i pojedince koji se bave naukom ali da ima i značajan pozitivan uticaj na druge sfere društvenog djelovanja.“ Bila je ovo prilika i za pitanje o položaju i ulozi nauke danas u Bosni i Hercegovini, na što akademik prof.dr. Enver Zerem, citira poznatog hrvatskog naučnika, profesora Matka Marušića koji voli reći: „Nauka nas uči kako da budemo pošteni, jer u nauci ne možemo ništa tvrditi što ne možemo nedvojbeno dokazati.“ „U želji da što brže dođemo do lažnih titula mi smo napustili teže ostvarive naučne mjere vrijednosti a uveli svoje lokalne metre i kilograme i njima mjerimo naše kvazinaučne uspjehe. Sve to, radi brže čujnosti i ubojitijeg zavaravanja javnosti, publikujemo u dnevnim medijima umjesto u značajnim naučnim časopisima. Sve je to dovelo do paradoksa i naše potpune nekomplementarnosti sa internacionalno priznatim naučnim mjerama vrijednosti. Kada mi želimo da izvezemo sto miliona kilograma težine naše „nauke“ niko u svijetu ne zna šta to po svjetskim naučnim parametrima znači: da li je za to potreban voz ili je to sitniš koji može stati u mali džep. Naša akademska zajednica često se žali da se u nauku jako malo ulaže i da je to uzrok njenog lošeg statusa. Međutim, po broju doktora nauka i akademskih titula ne bi se moglo zaključiti da se radi o naučnoj periferiji nego o svjetskoj velesili. Zato, mislim da je bez uvođenja internacionalno priznatih naučnih kriterija u vrednovanju naučnog rada i koordinacije akademskog napredovanja u skladu sa tim kriterijima i ovo mizerno ulaganje u nauku u suštini beskorisno trošenje novca siromašnih poreznih obaveznika“, stav su i mišljenje akademika Zerema. Priredio(la): JZU UKC Tuzla |