TUZLANSKI DOSJEU nedjelju, u 2 ujutro Ne zaboravite, sat se pomjera naprijed Da li znate zašto pomjeramo kazaljke? 
Ilustracija: tportal.hr U noći sa subote (30. mart) na nedjelju (31. mart) u većem dijelu Evrope i još ponekom dijelu svijeta kazaljke na satovima pomiču se sat vremena prema naprijed i, premda je i kalendarski i klimatološki još uvijek proljeće, a ponegdje na kontinentu ima još i snijega, počinje računanje ljetnog vremena. Pomicanje satova prvi se put ozbiljnije počelo razmatrati krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Prijedlog je još 1895. godine iznio novozelandski entomolog George V. Hudson, a desetak godina kasnije slične se ideje, neovisno o Hudsonu, dosjetio i Britanac William Willett, koji je s jedne strane iznosio argument uštede energije, a s druge je kao ljubitelj i igrač golfa htio još koji sat dnevne svjetlosti u večernjim satima kako mrak ne bi prekidao igru. Ušteda uglja u Prvom svjetskom ratu Ipak, ljetno su vrijeme prvi uveli 1916. godine Njemačka i njezini saveznici u Prvom svjetskom ratu, kako bi uštedjeli na uglju, tadašnjem glavnom energentu. Sljedeće godine iz istog se razloga pridružila i Britanija sa svojim saveznicima, dok su Rusija i Sjedinjene Države pričekali još koju godinu. Po završetku rata, uz izuzetak Britanije i još nekolicine država, većina je svijeta ukinula pomicanje satova sve do razdoblja Drugog svjetskog rata. Energetska kriza 90-ih ponovno pomjerila kazaljke Poslije 1945. godine praksa je od države do države bila različita, u mnogim je dijelovima svijeta zbog protesta poljoprivrednika i učitelja ljetno vrijeme ukinuto, ali usljed velike energetske krize 70-ih godina svijet se počeo vraćati staroj praksi. Bivša Jugoslavija ljetno je vrijeme prvi put uvela 1983. godine. Ljetno vrijeme opstalo je u Europi i Americi. Doduše, uprkos raširenim istraživanjima s brojnim jasnim dokazima o uštedama, na primjer električne energije na javnoj rasvjeti, pojavile su se i teorije prema kojima gotovo da i nema razlike u potrošnji, a kada se saberu svi dodatni troškovi, kao što su prilagođavanja nekih velikih strojeva u industrijskom sektoru, to bi značilo i da ključni argument za pomjeranje kazaljki ne stoji. Danas je praksa još uvijek aktuelna u gotovo cijeloj Europi, Sjevernoj Americi te sporadično na dijelovima drugih kontinenata. Vječno ljetno vrijeme u Rusiji Rusija je prije dvije godine, nakon tri decenije, posljednji put pomjerila satove prema naprijed i otad ih nije micala natrag na zimsko (standardno) vrijeme. Tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da će trajna promjena blagotvorno djelovati na njegove sugrađane, rješavajući ih stresa i nekih bolesti. Razlike Evrope i SAD-a Dok se satovi u Evropi prema naprijed obično miču posljednjeg vikenda u martu, Sjedinjene Države to odnedavno čine tri sedmice ranije. Rezultat je to utjecaja nekoliko snažnih lobija, poput velikih maloprodajnih lanaca, koji su tokom decenija uspjeli "isposlovati" u Kongresu dodatnih nekoliko sedmica ljetnog vremena, odnosno dodatnih nekoliko sedmica s više dnevnog svjetla u večernjim satima. To ima pozitivan učinak na njihov promet jer više kupaca nakon posla kod njih navrati po danu, nego po mraku. Do prije dvije godine, razlika između Amerike i Evrope bila je dvije sedmice, a prije 2005. godine dva su kontinenta bila manje-više potpuno usklađena. Priredio(la): Dnevnik.hr |