TUZLANSKI DOSJEKako je Mirsada Hukić postala akademik Izolovala bosanski virus mišije groznice usred rata Velika epidemija buknula u ratu 1995. godine * Mislili da je leptospiroza * Na prvim linijama fronta hvatala miševe  Do članstva u Evropskoj akademiji nauka prof. dr. Mirsada Hukić, šefica Instituta za mikrobiologiju u Sarajevu, došla je istražujući uzroke koji dovode do mišije groznice, teškog oboljenja koje se sa životinja prenosi na ljude.
Uspjela je u ratnim uslovima izolovati virus mišije groznice iz miša, uporediti ga sa drugim virusima i dokazati da se bosanski virus razlikuje od nih koji se javljaju u Sloveniji, Hrvatskoj... Nazvan je ˝Dobrava Bosnia˝. Različite forme Na ovakvo istraživanje, kaže, ponukala ju je velika epidemija mišije groznice koja je buknula u BiH u ratu 1995. godine. - Tada nismo znali o kakvoj se bolesti radi, a ljudi su umirali. Mislili smo da je leptospiroza, ali nije bila. S obzirom na to da nismo imali mogućnosti za dijagnostiku, stupila sam u kontakt sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom da nam pomognu kako bismo identificirali bolest. Povezali su me sa nekoliko instituta u svijetu koji se bave virusnim hemoragijskim groznicama, a ja sam prihvatila saradnju sa švedskim institutom jer su imali nordijski bataljon u Tuzli, pa su mi komunikacija i slanje materijala bili lakši. Tada sam počela identifikaciju - pojašnjava Hukić. Tom prilikom uočila je da su u pitanju dvije različite forme bolesti, jedna blaga, a druga teška, smrtonosna. Također, vidjela je da su u pitanju dva virusa, oba iz grupe hanta virusa, uzročnika hemoragijske groznice. Obrađeni uzorci Da bi ustanovila koji su rezervoari infekcije kod nas, prof. dr Hukić krenula je u lov na miševe. Obišla je sve frontove oko Kladnja, Olova... područja odakle su dolazili pacijenti s mišijom groznicom. Uzorci su obrađeni, zaleđeni na minus 80 u tečni azot i poslani na institut u Švedskoj. - Za moj rad čuli su u Centru za kontrolu i sprečavanje zaraza u Atlanti, a potom sam primljena i u Evropsku mrežu za kontrolu virusnih bolesti, po čemu je BiH jedina zemlja van EU uključena u tu mrežu - ističe prof. dr. Hukić. Proizvodili i infuzione otopine Tokom rata u BiH, koji je prof. dr. Hukić provela u Tuzli, u nedostatku infuzija za ranjenike, bolesnike, dosjetila se da počnu proizvodili infuzione otopine. - Imali smo medicinsku so i trebala je samo odgovarajuća kvalitetna voda. Iz termoelektrane uzimali smo dejoniziranu, demineraliziranu vodu i uz odgovarajući omjer sa medicinskom soli, pravili otopinu. Zahvaljujući tome, spašeni su mnogi životi - kaže Hukić, smatrajući apsurdnim da danas, kad imamo sve uvjete za proizvodnju, uvozimo infuzione otopine. Priredio(la): vanishroach/avaz |