TUZLANSKI DOSJEU povodu Međunarodnog dana nedužne djece žrtava agresije održana press konferencija U povodu Međunarodnog dana nedužne djece žrtava agresije, Mladi antifašisti Društva "Josip Broz Tito" Tuzla jučer su održali press konfereciju na kojoj je govorila predsjednica MAT -a Suzana Hrustić i koordinatorica Vanja Mengeš. - Danas je 4. juni – Međunarodni dan nedužne djece žrtava agresije. Zgroženi brojem nevinih dječjih žrtava u Palestini i Libanonu, Ujedinjeni narodi su 19. augusta 1983. gododine proglasili ovaj dan Meunarodnim. Ovaj bi dan trebao podsjetiti ljude širom svijeta kako mnoga djeca pate zbog različitih vidova zlostavljanja. Ovaj dan također naglašava važnost zaštite prava djece i meunarodne borbe protiv nasilja nad djecom. Konvencija o pravima djeteta najvazniji je pravni okvir za zastitu djece, koja je donesena 11.12.1989 godine i ima najveći broj potpisnika od svih ostalih sporazuma o zastiti ljudskih prava. U načelima povelje o pravima djeteta iz 1959. godine u clanu 9. i 10. jasno stoji – da je dijete zastičeno od svih formi zapostavljanja, strahota i iskorištavanja, također je zastičeno od djelovanja koje bi moglo podrzavati rasističku, religioznu ili neku drugu formu diskriminacije. Ono se odgaja u duhu razumijevanja, tolerancije, prijateljstva među narodima, mira i bratstva, rekla je Vanja Mengeš. Prisutnima se zatim obratila predsjednica Mladih antifašista Tuzla Suzana Hrustić . Za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu počinjeni su brojni zločini nad svim socijalnim kategorijama. Najtragičniji socijalni slojevi, u proteklom ratu, bila su djeca. U proteklom ratu djeca su ne samo ubijana i sakačena nego i teško mentalno dezintegrisana. Ubijeno ih je blizu 17. 000, od toga u Sarajevu 10% od ukupno ubijenih. Ranjeno ih je oko 34. 500, a tesko ranjeno 18. 360. Medjutim, ono sto nas posebno treba da zabrine je to, da nam neki pokazatelji pokazuju da je u fizičkom, a posebno u mentalnom uništavanju bosanskohercegovacke djece izgleda bilo namjere. Ako analiziramo kako su, u koje vrijeme i na kojem mjestu ubijana djeca, može se izvuči zaključak da su ubijana namjerno / bila su ciljna grupa. Primjeri kao dokazi - Dvadesetpetog maja 1995. godine, prije 14. godina, dakle na Dan mladosti, u Tuzli je, samo od jedne ispaljenje granate sa Ozrena, ubijeno sedamdeset i jedna osoba. - Dana 3.jula 1992. godine u Grahovistu Sarajevo, tenkovskom granatom je gadjana grupa djece koja su brala trešnje. Ubijeno je sedmero, a teže ranjeno troje. - Narocito veliki broj takvih namjernih teskih zločina desio se za vrijeme masovnih zločina pocinjenih 11. jula 1995. godine nad Srebreničanima u Potočarima, u tzv. "zasticenoj zoni UN/a". Ako ostvarimo zajednički život bez mrznje, sa puno tolerancije, uvazavanja ljudskih i stručnih kvaliteta svakog pojedinca. Ako se u politicku zajednicu, privrednu organizaciju, edukativne institucije i druge strukture ugradi optimizam, možemo se nadati brzem ozdravljenju i oporavku. Naravno, uz sve ovo žrtva traži, prije svega, istinu i pravdu. Pravda je nekako i krenula, a na univerzalnu istinu čemo prićekati. Zato što su djeca najdragocijenije što jedna zemlja ima. Prihvatljiva budućnost se zasniva na zdravom djetinjstvu. Bez zdrave mladosti država nema budućnosti. Uništiti joj mladu populaciju, znaci uništiti joj njenu budućnost. Mladi antifašisti od nadležnih institucija u BiH ali i onih međunarodnih, traže hitno procesuiranje ratnih zločinaca, poštovanje i primjenu Konvencije o pravima djeteta jednako na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, te osnivanje asocijacije koja ce pomoći mladima da lakše prežive ratne posljedice i donosenje i provođenje Zakona o zabrani rada i djelovanja neofašističkih organizacija kao jednih od uzroka širenja mržnje i netolerancije među mladima. A.M. |