TUZLANSKI DOSJEKlinika za kardiovaskularne bolesti Nove metode u liječenju infarkta U svijetu, a posebno u Bosni i Hercegovini, kardiovaskularne bolesti poprimaju oblike epidemije. Naime, procjenjuje se da preko 55% umrlih u našoj zemlji pripadaju grupi kardiovaskularnih bolesnika, onda je kristalno jasno kakav značaj ima adekvatan tretman i prevencija ovih oboljenja. Posebna pažnja na Klinici za kardiovaskularne bolesti u Tuzli poklanja se intervetnoj kardiologiji. To je grana kardiologije koja u posljednje dvije decenije doživljava ogroman napredak u svijetu, pa tako i kod nas. Ova oblast kardiologije se bavi intervetnim-perkutanim tretmanom koronarne bolesti; infarkta srca i angine pectoris. S tim u vezi, prateći svjetske trendove, na Klinici za kardiovaskularne bolesti Univerzitetskog-kliničkog centra Tuzla u fokusu je ova metoda liječenja.  - Implantacija stenta (endoproteze), u oboljele arterije srca je najbezbolnija, najkomfornija i za najveći broj pacijenata najefikasnija metoda tretmana koronarne bolesti. Sa razvojem intervetne kardiologije, sve je manje pacijenata kojima je potreban kardiohirurški tretman – rekao ja za naš portal doc.dr. Elmir Jahić – kardiolog, šef Invazivne kardiologije UKC-a Tuzla. Međutim, kao i u svakom poslu, jako je bitno na koji način se izvodi ta implantacija stenta. Naime, najčešće se ovaj tretman izvodi preko femoralne arterije (arterije u preponi), ali zadnjih godina u svim ozbiljnijim svjetskim centrima ova metoda se sve intenzivnije izvodi preko arterije na podlaktici takozvanim radijalnim pristupom. - Prije svega, trebamo narušiti integritet ljudskog tijela na način da se putem naših sredstava uđe preko nekih od perifernih arterija tijela, da bi se došlo do oboljelog mjesta gdje se onda vrši oslikavanje konorarne arterije, odnosno arterije koja hrani srce. Na taj način se dijagnosticira suženje ili pak okluzije (začepljenje konorarnih arterija). Svako začepljenje i suženje tih arterija nosi sa sobom značajne posljedice po srčanu funkciju. Ukoliko primjetimo pomenute promjene, mi vršimo implantaciju stenta. To je metalna endoproteza koja ima zadatak da rekanalizira, dakle da uspostavi normalan protok kroz konorarnu arteriju – izjavio je Jahić, a potom je pojedinačno pojasnio svaku od metoda koje se koriste u liječenju ove bolesti. - Shodno preporukama Evropskog udruženja kardiologa iz 2012.godine, radijalni pristup treba preferirati u odnosu na femoralni pri perkutanom tretmanu akutnog infarkta srca. Naime, radijalni pristup je puno sigurniji, sa znatno manje neželjenih posljedica kao što su moždani udari, velika krvarenja, krvni podlivi te u konačnici, manji je rizik od smrti – naglašava Jahić dodajući da ovaj pristup omogućava pacijentu znatno veću udobnost jer je odmah nakon intervencije pokretan. Pri klasičnom femoralnom pristupu pacijenti su vezani za krevet više sati, što za samog pacijenta zna biti vrlo neugodno. Također, ovakav pristup zahtijeva i veće umijeće intervetnog kardiologa i cijelog tima.  Uspoređujući praksu u BiH sa evropskim standardima, Jahić ističe da smo u velikom zaostatku, te da radijalni pristup koristimo u manje od pet posto slučajeva. Međutim, UKC Tuzla je sve svoje potencijale usmjerio upravo na razvoj ovog pristupa. - Mi radijalnim pristupom izvodimo preko 70% naših procedura. Zato i ne treba čuditi povećan broj intervencija na Klinici jer pacijenti širom Bosne i Hercegovine žele da im se koronarografija ili implantacija stenta izvodi na ovaj način, obzirom da znači veću sigurnost i udobnost za pacijente – kaže Jahić dodavši da se posebno bilježe dobri rezultati pri tretmanu takozvanog akutnog infarkta srca, koji je izuzetno smrtonosan.  U razvijenim zemljama, kao i nekim državama regiona, postoji program „Stent for life“ koji obuhvata tretiranje akutnog infarkta srca takozvani stemi infarkt i to nekoliko sati od pojave boli u grudima. - Nažalost, nadležne institucije u Bosni i Hercegovini još nisu smogle dovoljno snage i resursa da na organiziran način riješe ovaj problem. Mi nismo mogli više čekati na „akutni program“, koji bi na najadekvatniji način pomogao pri tretmanu akutnog infarkta srca, morali smo krenuti naprijed. Organizovali smo se da, 24 sata dnevno, svi pacijenti sa STEMI infarktom srca bivaju tretirani urgentnom koronarografijom i implatancijom stenta – dodaje Jahić. Rezultati takvog rada nisu izostali. Od Nove godine tretirano je više od 70 pacijenta koji su imali STEMI infarkt. U najvećem broju slučajeva pacijenti gotovo da nisu imali negativnih posljedica na srčani mišić, a nakon mjesec dana mogu se vratiti na posao. Ti pacijenti u prosjeku leže četiri do pet dana u bolnici, što su značajne uštede imajući u vidu da pacijenti sa klasičnom medikamentoznom terapijom ostaju u bolnici od 10 do 14 dana, a da ne pominjemo znatno kvalitetniji život pacijenata stentiranih na vrijeme nakon infarkta. S.P. |