TUZLANSKI DOSJEKlinika za plastičnu i maksilofacijlanu hirurgiju Savremene metode rekonstrukcije dojke Karcinom dojke je najčešći invazivni malignom kod žena (22, 9%) i rizik oboljevanja od karcinoma dojke se povećava shodno dobi. Jedna od osam žena će u toku svoje životne dobi oboliti od karcinoma dojke. Najveći rizik je vezan za dobnu skupinu žena između 45 i 65 godina starosti. Broj novotkrivenih slučajeva karcinoma dojke, na godišnjem nivou, na 100, 000 žena u Bosni i Hercegovini iznosi oko 90, što i odgovara incidenci karcinoma dojke u susjednim zemljama regiona. Na Klinici za plastičnu i maksilofacijalnu hirurgiju već se duži niz godina izvode ne samo estetske, već i sve druge hirurške procedure vezane za dojku.  “Hiruške procedure koje provodimo na Klinici za plastičnu i maksilofacijalnu hirurgiju UKC Tuzla su: iglene biospije dojke ("core-needle biopsy"), otvorene biospije dojke, tumerektomije, segmentektomije, mastektomije (kurativne, palijativne, profilaktičke), biopsije sentinel limfnog čvora kod karcinoma dojke, onkoplastične procedure u sklopu konzervativne hirurgije dojke (odstranjenje karcinoma dojke uz očuvanje forme dojke ili njenog remodeliranja), te sve procedure rekonstrukcije dojke uključujući i posljedičnu eventualnu simetrizaciju karcinomom nezahvaćene dojke”, pojašnjava dr. Azra Pašić, mr. sci., načelnik Klinike za plastičnu i maksilofacijalnu hirurgiju UKC Tuzla i dodaje da se rekonstruktivna hirurgija dojke na ovoj klinici počela raditi još prije 10 godina. “ Hiruški zahvati rekonstrukcije dojke su se u početku radili dosta sporadično, ali u protekle dvije godine na našoj klinici je urađeno preko 80 hirurških zahvata rekonstrukcije dojke različitim metodama", kaže dr. Pašić. Rekonstrukcija dojke predstavlja jednu ili više operativnih procedura koje imaju za cilj da ženama koje su bile podvrgnute mastektomiji (operativno odstranjenje cijele dojke) ponovo oforme oblik dojke. Kompletna rekonstrukcija dojke podrazumijeva rekonstrukciju kako oblika dojke tako i njenih značajnih pojedinosti kao što su bradavica i areola, te njenu skladnost ostatku tijela, a posebno njenu simetriju sa drugom dojkom. ”Postoji više različitih metoda rekostrukcije dojke. Dojka se može rekosntruisati korištenjem vještačkog materijala (rekonstrukcija implantatom ispunjenim silikonskim gelom), sopstvenim tkivom (koža, masno tkivo, mišić) uzetim sa drugih dijelova tijela (rekonstrukcija režnjem) ili kombinacijom ove dvije metode. Svaki hirurški modalitet rekosntrukcije dojke ima svoju indikaciju, svoje "prednosti" i "mane", stoga neophodno je jasno i precizno iste predočiti zainteresovanoj pacijentici, te prepustiti njoj da sama, uz našu stručnu informativnu podršku, izabere metod rekonstrukcije sa kojim bi se ona osjećala sigurnom i opuštenom", kaže doc. dr. sci. Mufid Burgić. Na Klinici za plastičnu i maksilofacijalnu hirurgiju najviše je zastupljena rekosntrukcija dojke implantatom. Ona može biti primarna i sekundarana. Primarna rekonstrukcije dojke predstavlja operativnu poceduru koja se izvodi u istom aktu kao i onkohirurški tretman, dok sekundarna rekosntrukcija dojke označava da se rekonstrukcijiski zahvat izvodi odgođeno, odnosno kada prođe odgovarajuće vrijeme nakon onkohirurškog tretmana i eventualne kemoterpaije i/ili radioterpije. Rekosntrukcije dojke sopstvenim tkivom se takođe u velikom broju izvode na Klinici za plastičnu i maksilofacijalnu hirurgiju. Najzastupljenije vrste ovog modaliteta rekosntrukcije dojke su rekonstruckije LD, TRAM ili DIEP režnjem. "Rekonstrukcija DIEP režnjem zasigurno predstavlja jednu od najboljih opcija pri rekonstrukciji dojke kod pacijetnica kod kojih postoji odgovarajuća indikacija, odnosno koje ispunjavanju određene kriterije koji predstavljaju uslov za konačni uspjeh takvog jednog zahvata", mišljenja je dr. sci. Emir Halilbašić koji očekuje petu pacijenticu kojoj je planiran zahvat rekonstrukcije dojke ovim mikrohirurškim režnjem. Rekonstrukcija dojki ima i posebni značaj za pacijetnice koje se trebaju podvrgnuti profilaktičkoj, odnosno preventivnoj mastektomiji. Takve pacijentice ne moraju imati patohistološki verificiran karcinom dojke, ali prema određenim parametrima (genetski testovi, pozitivna porodična anamneza, prethodni opsežni mamografski i UZ nalazi uz ponavljane biospije i sl.) one mogu da nose izuzetno visok rizik od pojave istog, te se tada preporučuje preventivno hirurško odstranjenje obje dojke. Kod takvih pacijentica se radi primarni rekonstruktivni zahvat, čime se sprečava čak i kratkotrajno narušavanje njihovog tjelesnog integriteta, što je od posebnog zančaja za pacijentice koje još uvijek nemaju dijagnostikovan karcinom dojke. Prema riječima načelnice Klinike za plastičnu i maksilofacijalnu hirurgiju UKC Tuzla, Azre Pašić, pacijetnice oboljele od karcinoma dojke za nabavku implantata su morale izdvajati lična finansijska sredstva, dok u posljednje vrijeme troškove za nabavku implantata snosi Zavod zdravstvenog osiguranja TK. Priredio(la): UKC |