TUZLANSKI DOSJETolerancija tokom celog rata ˝SPC napustila Srbe˝ Tuzla je jedan od retkih gradova Bosne i Hercegovine koja je tokom celog rata sačuvala multietničku strukturu. Na vlasti su sve vreme rata bile reformske i multietničke snage - reformisti Anta Markovića kasnije prerasli u socijaldemokrate. Pristustvo tri nacionalističke stranke, SDS, SDA i HDZ, u Tuzli gotovo da je simbolično. Gradonačelnik Jasmim Imamović kaže da je u vreme njegovog mandata u Tuzli otkriven spomenik Martinu Luteru Kingu, čijih se ideja pridržavaju Tuzlaci. "Mi se pridržavamo ideje da se priotiv zla možeš boriti jedino dobrim, protiv netolerancije tolerancijom, protiv fašizma antifašizmom, protiv mržnje ljubavlju", rekao je Imamović za B92. "I Srbi su branili Tuzlu" Predsednik Srpskog nacionalnog vijeća Tuzle Miša Božić kaže da je u tom gradu krajem osamdesetih bilo oko 20.000 Srba, a da je nakon početka rata u gradu ostalo oko 8.000, dok se ostatak iselio najvećim delom tokom povlačenja jedinica JNA. Preostali Srbi su se u ogromnom broju priključili jedinicama Armije Bosne i Hercegovine, koje su branile grad od Vojske Republike Srpske. "Mi smo krenuli da branimo Tuzlu. Oko 4.200 Srba priključilo se Armiji BiH, Prvoj tuzlanskoj brigadi", kaže Božić. Broj Srba u oružanim formacijama BiH do kraja rata narastao na 6.000. Međutim, sve vreme rata, ratna propaganda zvanične Srbije i Republike Srpske, tvrdila je da u Tuzli nema Srba, a da su oni koji su ostali klani i da su njihova tela plutala Jalom, rečicom koja protiče kroz grad, koja je toliko plitka da njom, kako kaže Božić, "ni pile ne bi moglo da pluta". Božić je posebno pozdravio to što je na desetogodišnjicu masakra Tuzlu posetila delegacija Srbije. "Ja sam zbog toga danas ponosan što sam Srbin", rekao je on. "SPC napustila Srbe" Miša Božić kaće da tuzlanski Srbi posebno zameraju Srpskoj pravoslavnoj crkvi, zato što je episkop Kačavenda napustio grad još na početku rata, zbog čega 8.000 pravoslavnih Srba tokom rata nije moglo da upražnjava svoje verske obrede. "Nismo imali sveštenika ni za rođenja, ni za venčanja, ni za sahrane", kaže Božić. Kada su pravoslavni Tuzlaci pronašli sveštenika koji je bio spreman da bude u gradu, episkom Kačavenda ga je odmah raspopio, tvrdi Božić. Tokom rata, jedna od granata Vojske RS pogodila je kupolu hrama Srpske pravoslavne crkve u Tuzli. Prema priči Božića, tadašnji gradonačelnik, socijaldemokrata Selim Bešlagić, naložio je da se da se popravci oštećenja crkve prida najveći prioritet, što je i bilo učinjeno. Čak ni nakon masakra kod kapije 1995, nikave odmazde nije bilo. Priredio(la): tz / B 92 |