TUZLANSKI DOSJEZnačajan jubilej Trideset godina tuzlanske neurohirurgije Godine 1984. osnovano je Odjeljenje za neurohirurgiju i to dolaskom dr. Mile Stanišića sa specijalizacije iz neurohirurgije, a danas, tri decenije kasnije, Klinika za neurohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla ubraja se u respektabilnu neurohiruršku ustanovu u Bosni i Hercegovini.   Tim povodom danas je startao Neurointervencionalni endovaskularni kurs i Neuroonkološki simpozij na kome su učešće uzeli stručnjaci iz Tuzle, Bosne i Hercegovine, ali i zemalja Evrope i Amerike, u čijim su zemljama znanje sticali domaći ljekari.  „Od osnivanja do danas, ljekari neurohirugije napravili su mnogo, najviše zahvaljujući edukacijama i stoga smo našu godišnjicu željeli obilježiti radno. Cilj kursa je da afirmišemo endovaskularne procedure koje su započete u UKC Tuzla i što je jedan od najvažnijih projekata u oblasti zdravstvene zaštite u BiH. Simpozijem smo željeli prezentirati najveća naučna dostignuća na polju liječenja tumora ventralnog nervnog sistema, a sve to ne bi mogli bez angažmana naših učitelja i kolega iz inostranstva i iz BiH“, kazao je prof. dr. Mirsad Hodžić, načelnik Klinike za neurohirurgiju. „Radiolozi usko sarađuju sa neurohirurgijom i to će se najbolje vidjeti u radnom dijelu skupa kada će se zajedno izvesti operativni zahvat u angio sali. Radiće se aneurizme endovaskularnim tehnikama, a koje su, zapravo, na ivici i radioloških i neurhirurških. Ovo je korisno i za domaće i inostrane stručnjake jer donosi neophodnu komparaciju stručnosti, a najveći benefit je današnjim pacijentima koji imaju najbolje stručnjake na svojoj strani“, kazao je prof. dr. Haris Huseinagić, načelnik Klinike za radiologiju i nuklearnu medicinu.  Klinika za neurohirurgiju trenutno ima 26 uposlenika, od kojih su dva profesora, tri doktora nauka, dva magistra nauka i jednog specijalizanta, uz koje svakodnevne poslove obavlja 15 medicinskih sestra i tri instrumentarke. Neurohirurški zahvati se obavljaju u dvije neurohirurške i jednoj angio sali. „Naša je želja biti korak bliže zemljama koje imaju veći standard zdravstvenih usluga i tu smo u edukativno pogledu možda i ispred njih, ali ravnopravnost ne djelimo na polju tehnoloških dostignuća koja zavise od sistema u kome djelujemo“, kazao je Hodžić. B.K. |