TUZLANSKI DOSJEGodišnjica Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina Povodom 1. marta, 16. godišnjice stupanja na snagu Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, Koalicija za uključivanje protuminske akcije u razvojne programe, podsjeća na izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava u eliminisanju negativnih posljedica prisustva mina i eksplozinih sredstava zaostalih iz rata.  Prije 13 godina, BiH je donošenjem Zakona o deminiranju zvanično preuzela vlasništvo nad protuminskim aktivnostima od strane UN-a, a usvajanjem Strategije protuminskog djelovanja obavezala se na povećano izdvajanje finansijskih sredstava kako bi do 2019. BiH postala zemlja bez mina. Od tada pa do danas, učinci redukcije minski sumnjive površine u BiH se kontinuirano smanjuju iz godine u godinu, čineći da 2019. godina, kao prvobitna projekcija postizanja krajnjeg cilja, već odavno postane nerealan krajni rok. Države ugrožene minama su se na Revizijskoj konferenciji u junu prošle godine obavezale da intenziviraju napore i ispune preostale obaveze iz Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina najkasnije do 2025. godine. Shodno tome, BiH se, kao prvi korak u sprovođenju dogovora, ambiciozno obavezala da „razumnu projekciju za završetak svih preostalih obaveza koja se tiču čišćenja mina dostavi do aprila 2015. godine” kao i da “poveća budžetska izdvajanja kako protuminske aktivnosti ne bi bile ograničene finansijskim deficitima”. Nevladine organizacije, kako one okupljene u Koaliciji za uključivanje protuminske akcije u razvojne programe, tako i druge, zahvaljujući uglavnom podršci stranih donatora koji su se pokazali kao izuzetno pouzdani partneri u eliminisanju negativnih posljedica mina u BiH, daju značajan doprinos u sprovedbi preostalih obaveza iz Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, uključujući deminiranje, upozoravanje na opasnost od mina, pomoć žrtvama mina i zagovaranje za potpunu eliminaciju mina. Međutim, osiguranje finansijskih sredstava za čišćenja preostalih miniranih područja kao i za druge protuminske aktivnosti u najvećoj mjeri pada na teret nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini kako je predviđeno državnom Strategijom protuminskih aktivnosti. U vezi s tim, pozivamo nadležne vlasti na državnom nivou, čije je formiranje u toku, da iskoriste intenziviranje globalnih aktivnosti na postizanju svijeta bez mina, kao idealan timing za preuzimanje suštinske odgovornosti za upravljanje protuminskim aktivnostima i stvore prikladan zakonodavni okvir koji reguliše ovu oblast, efikasnije iskoriste postojeće resurse i kapacitete i osiguraju primjenu aktuelnih standarda protivminskog djelovanja u cilju postizanja sigurnog okruženja za građane Bosne i Hercegovine. Amir Mujanović |