TUZLANSKI DOSJEPovodom 4. aprila, Dana borbe protiv mina Poziv za ispunjavanje preostalih obaveza iz Konvencije o zabrani mina  Povodom 4. aprila, Dana borbe protiv mina, Koalicija za uključivanje protuminske akcije u razvojne programe (LMAD Koalicija) poziva državne institucije na ispunjavanje preostalih obaveza iz Konvencije o zabrani mina i Konvencije o zabrani kasetne municije te podsjeća na doprinos nevladinih organizacija u sprovedbi tih međunarodnih sporazuma o razoružanju.
Nevladine organizacija su godinama, zahvaljujući sredstvima stranih donatora, partner državnim institucijama u sprovođenju protuminskih aktivnosti i daju ogroman doprinos u deminiranju, upozoravanju na opasnost od mina i pomoći žrtavama mina. Podsjećamo da nevladin sektor, samo u protekle 3 godine, participira preko 50% u aktivnostima humanitarnog deminiranja a izaziti je lider u čišćenju kasetne municije. Većina projekta hitnog i trajnog obilježavanja sprovedeni su od strane nevlading sektora kao i projekti pomoći žrtvama mina.
- Unaprijediti zakonodavni okvir za upravljanje PMA u BiH u smislu da bude harmoniziran sa općeprihvaćenim međunarodnim standardima i najboljim preporučenim praksama protivminskog djelovanja čime bi se otklonila postojeća ograničenja za punu sprovedbu Strategije protivminskog djelovanja BiH 2009.-2019. i omogućilo uključivanje protuminskih akcija u druge razvojne i sektorske strategije na nivou države, entiteta, distrikta, kantona i općina - Sprovesti predstojeću reviziju državne Strategije protuminskog djelovanja u BiH 2009-2019 na način da se potvrdi da li postojeći plan i krajnji rok za završetak ćiščenja svih preostalih miniranih područja u BiH ostaje 2019. godina. U protivnom, BiH je obavezna, prema zaključku sa Treće revizijske konferencije Konvencije o zabrani mina iz juna 2014. godine, predstaviti revidirani, realan i ambiciozan plan s novim krajnjim rokom za čišćenje svih preostalih miniranih područja - Kada govorimo o pomoći žrtvama mina, ističemo da je BiH među desetak najugroženjih država po ukupnom broju žrtava mina i jedina država u regiji koja još uvijek ima minske incidente sa ljudskim žrtvama. Stoga, očekujemo da pomoć žrtvama mina postane jedan od prioriteta i integralni dio protuminskih aktivnosti u punom smislu te riječi kroz multisektoralni pristup u planiranju, koordiniranju i sprovedbi programa pomoći žrtvama mina – preživjelim, porodicama stradalih i zajednicama. Uspostava kvalitetne baze podataka sa ažuriranim procjenama potreba žrtava i međusektoralnog sistema koordinacije podrške žrtvama bi omogućila odgovornije upravljanje sve oskudnijim finansijskim resursima u ovom domenu protuminskih djelatnosti. Posebno želimo istaći doprinos međunarodnih donatora koji su u cjelosti sproveli preuzete obaveze u finansiranju sprovedbe Strategije protuminskog djelovanja u BiH 2009-2019 i pokazali se kao pouzdani partneri. Vrijeme je i da BiH odlučnije krene u u ispunjavanje svojih obaveza i smatramo da bi prekretnicu u bavljenjima ovim pitanjima mogao napraviti naš raniji prijedlog nadležnim vlastima da BiH razmotri organiziranje Konferencije Konvencije o zabrani mina 2017. ili 2018. godine. Znamo da bi dosta država članica podržalo taj prijedlog koji bi bio idealna prilika za stvaranje uslova za završetak preuzetih obaveza u deceniji nakon toga.
|