TUZLANSKI DOSJEAko niste do sada, podesite satove!  Ljetno računanje vremena u Evropi počelo je danas, pomjeranjem kazaljki za jedan sat unaprijed. Ako već niste namjestili svoje satove učinite to sada. Ovaj sat pokazuje trenutno vrijeme u našoj vremenskoj zoni. Ljetno računanje vremena u Evropi traje do posljednjeg vikenda u oktobru, kada počinje zimsko računanje vremena. Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih časova "premješta" na večernje. Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine. Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru. Začetnikom podjele na zimsko i ljetno računanje vremena, ili Daylight Saving Timea, smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson. Budući da se bavio skupljanjem i proučavanjem insekata, njegova su istraživanja ovisila, između ostalog, i o prisustvu Sunčeve svjetlosti. Godine 1895. došao je na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed kako bi se tokom ljetnog vremena iskoristilo više dnevnog svjetla u poslijepodnevnim satima. Prva zemlja koja je počela koristi ljetno računanje vremena bila je Njemačka u aprilu 1916. godine, kada su pomjerene kazaljke na 23 h. Njegova domišljatost iskorištena je tokom Prvog svjetskog rata u Njemačkoj i članicama Antante s ciljem uštede energenata. Danas, u suštini, samo zemlje sjeverne Zemljine polulopte koriste ljetno računanje vremena. Evropski izuzetak je Island, koji ne koristi ljetno računanje vremena. Oscilacije u trajanju dana i noći tokom godine su toliko velike da sistem ljetnog računanja vremena za Islandu nije prikladan. Početkom januara na Islandu Sunce izlazi u 11:20, a zalazi u 15:43 po lokalnom vremenu, a početkom jula izlazi u 3:05 a zalazi u 23:57. Osim Islanda, u Austriji se sve više mogu čuti glasovi protiv pomijeranja kazaljki na ljetno i zimsko računanje vremena uz argument da je prilagođavanje pomjeranju kazaljki povezano sa stresom i obolijevanjem ljudi. Iz istog razloga, od ljetnog računanja vremena i pomijeranja kazaljki odustale su Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Gruzija, kao i zemlje centralne Azije i sjeverne Afrike. Ukupno sedam bivših sovjetskih republika ne koristi letno računanje vremena, kao ni Japan, Kina i Indija. Naša zemlja i dalje koristi ljetno računanje vremena. Tim povodom, Elektoprivreda BiH je obavijestila kupce električne energije da prelaskom na ljetno računanje vremena dolazi i do promjene u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova (perioda kada je tzv. jeftinija i skuplja električna energija). Za domaćinstva koja posjeduju dvotarifna brojila, električna energija utrošena od ponedjeljka do subote u periodima od 14:00 do 17:00 i od 23:00 do 08:00 sati obračunava se prema manjoj tarifi (MT). Nedjeljom se za ovu kategoriju potrošnje manja tarifa primjenjuje cijeli dan. Za ostale kupce JP Elektroprivreda BiH koji pripadaju kategoriji potrošnje - 110 kV, 35 kV, 10 kV, ostala potrošnja na 0, 4 kV i javna rasvjeta - električna energija utrošena od ponedjeljka do petka u periodu od 23:00 do 08:00 sati obračunava se prema manjoj tarifi Za ove kategorije potrošnje, manja tarifa se primjenjuje subotom i nedeljom cijeli dan. Veliki dio zemalja tropskog pojasa nikada nije koristio DST. U njima tokom cijele godine traje ljeto pa dnevnog svjetla ima dovoljno. Zato na afričkom kontinentu ne koriste ljetno računanje vremena (uz izuzetak Egipta, Maroka i Namibije). U Južnoj Americi koriste ga samo Čile, Paragvaj, Urugvaj te dijelovi Brazila. Na Bliskom istoku to su Iran, Izrael, Jordan, Libanon i Sirija. Priredio(la): FTV |