TUZLANSKI DOSJEDani Ajvatovice u Tuzli Ajvatovica je sedam kilometara udaljena od Prusca i nalazi se pod planinom Šuljagom, okruženom lijepom četinarskom šumom. Ajvatovica je u neizostavnoj vezi s Ajvaz-dedom, koji je u Bosnu došao sa sultan Fatihom Mehmedom II 1463. godine kako bi širio islam, kažu brojni pisani dokumenti. Nastanio se u Pruscu, tadašnjem glavnom gradu Skopaljskog polja. Pored redovne dužnosti, učenja i širenja islama, Ajvaz-dedo brinuo se i za napredak samog mjesta i mještana. 
Dobro vrelo
Do njegovog dolaska Prusac se snabdijevao vodom iz bunara ili rijeke, pa je Ajvaz-dedo tražio način da opskrbi mjesto zdravom, pitkom vodom. U šumi na Šuljagi našao je dobro vrelo u čijoj se blizini nalazi stijena duga 74, a visoka 30 metara. Predanja kažu da je ova stijena ometala dovođenje vodovoda i da je zbog toga Ajvaz-dedo četrdeset jutara išao do te stijene i tu klanjao sabah-namaz, molivši da se stijena rastavi. Četrdeseto jutro, kada je klanjao sabah-namaz, počeo je učiti i učeći zaspao. U snu je vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio, vidio je stijenu zaista rastavljenu. Poznat je podatak da je Ajvaz-dedo 1467. godine sagradio vodovod od drvenih tomruka (cijevi) i proveo ih kroz ovu stijenu. Od tada muslimani svake godine sedmog ponedjeljka po Jurjevu počinju posjećivati Ajvatovicu. 
Uvakufila imanje Vodovod sa drvenim tomrucima služio je stanovnicima Prusca sve do 1931. godine. Tada je Higijenski zavod iz Banje Luke napravio moderan vodovod. Prvu popravku vodovoda izvršio je znameniti učenjak Hasan Kjafija Pruščak, a 1828. godine Ajvaz-dedino turbe i vodovod obnovio je Ibrahim-beg Firdus, djed Ali-bega Firdusa. Pred Prvi svjetski rat, supruga hadži Ali-bega Hasanpašića iz Travnika uvakufila je imanje, koje se nalazi iznad Prusca, a zove se Han za održavanje vodovoda. 
Povorke predvode imami Nekoliko dana uoči "Ajvatovice", u Prusac počinju dolaziti hodočasnici, koji žele razgledati sve znamenitosti Prusca i posjetiti Ajvaz-dedino i Hasan Kjafijino turbe. Povorke iz pojedinih mjesta predvode imami, koji sa nekoliko odabranih omladinaca uče ilahije. Na čelu svake povorke nalazi se bajrak ukrašen ispisanim ajetima iz Kur´ana, napisao je učitelj Džemal Hamidović, a prenosi Mulo Hadžić, autor knjige "Prusac i njegovo dovište". 
Abdest se uzima na Hanu
Prema tradiciji, najbrojnije i najokićenije povorke stižu iz Karaule, a nisu puno zaostale ni iz Vinca, Bosanske krajine... Nakon prozivke bajraka ispred Handanagine džamije kreće se put Ajvaz-dedine stijene i Ajvatovice. Konjanici, pa narod. Na čelu su imami iz Prusca. Odmara se na Hanu, koji se najviše koristi da se utegnu konji, pred završni dio puta i uzima abdest. 
Priredio(la): tz |