TUZLANSKI DOSJE˝Inicijative preživjelih od mina˝ Pet godina od stupanja na snagu Konvencije o zabrani kasetne municije  Povodom 1. avgusta, pete godišnjice stupanja na snagu Konvencije o zabrani kasetne municije, nevladina organizacija "Inicijative preživjelih od mina", podsjeća da se Bosna i Hercegovina još uvijek, dvije decenije nakon rata, suočava sa ogromnim negativnim uticajem mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.
Veličina minski sumnjive površina je još uvijek ogromna i prevazilazi, na primjer, ukupnu površinu gradova Sarajevo, Tuzla i Zenica. Nažalost, redukcija minski sumnjive površine se odvija višestruko sporije od dinamike planirane državnom Strategijom protivminskog djelovanja 2009-2019 pokazujući kontinuirano pad učinka na godišnjoj osnovi od 5 do 40 % u odnosu na prethodnu godinu. Za razliku od međunarodnih donatora, BiH je uspjela iz državnih i lokalnih izvora osigurati jedva nešto više od 1/3 planiranih sredstava za sprovedbu Strategije protivminskog djelovanja. Ističemo odgovornost međunarodnih donatora koji su u cjelosti ispunili preuzete obaveze u finansiranju protivminskih aktivnosti i žaljenje što nadležne državne institucije nisu bile na višem nivou, što bi dovelo do toga da sada možemo razmišljati o realnijom roku za postizanje krajnjeg cilja, Bosna i Hercegovina bez mina, koji je planiran za 2019. godinu, ali se ispostavio kao neralan mnogo godina ranije. Pozivamo nadležne državne institucije da iskoriste najavljenu reviziju Strategije protivminskog djelovanja 2009-2019, koja bi se trebala okončati do kraja godine, da naprave održiv plan kako ispuniti preostale obaveze iz Konvencije o zabrani mina i Konvencije o zabrani kasetne municije, kao i da predstave revidirani i ambiciozan novi krajnji roko za čišćenje svih preostalih miniranih područja. Da bi se to i desilo, biće neophodno unaprijediti zakonodavni okvir koji reguliše ovu oblast, osigurati finansijska sredstava za nesmetano odvijanje protivminskih aktivnosti, efikasnije koristiti postojeće resurse, odgovornije upravljati protivminskim aktivnostima kao i aktivnije predstavljati državu u globalnom pokretu za zabranu mina i kasetne municije. U ovom momentu je posebno bitna kvalitetna priprema revizije strategije i učešće nadležnog državnog ministarstva, kao strateškog lidera, koji bi trebao osigurati integriranje protivminskih aktivnosti u razvojne strategije u drugim oblastima, te tako pokušati smanjiti deficite u finansiranju protivminskih djelatnosti. Također je bitno da Bosna i Hercegovina bude zastupljena, na što je moguće višem nivou, na predstojećoj Revizijskoj konferenciji Konvencije o zabrani kasetne municije u Dubrovniku, početkom septembra ove godine, i da prezentira planove u postizanju krajnjeg cilja drugim državama članicama Konvencije. |