TUZLANSKI DOSJEInicijativa 12 ženskih organizacija Prijedlog za utvrđivanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH 
Foto: diskriminacija.ba Fondacija "Lara" Bijeljina i Udruženje "HO Horizonti" Tuzla uz podršku još 10 ženskih organizacija uključenih u Inicijativu mir sa ženskim licem, uputilo je Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti polova Parlamentarne skupštine BiH prijedlog datuma za Dan sjećanja na stradanje žena u ratu u Bosni i Hercegovini. Potpisnice i podržavateljice Inicijative saglasne su da za Dan sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH bude određen neutralan datum i predloženo je da to bude 8. decembar koji bi se obilježavao u okviru Globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv rodnozasnovanog nasilja. Inicijativa za utvrđivanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH pokrenuta je krajem septembra 2014. godine, uz podršku 12 ženskih NVO iz cijele Bosne i Hercegovine i 1200 potpisa građana i građanki. Pored "Lare" i "HO Horizonti" Inicijativu su podržale organizacije: "Glas žene" iz Bihaća, Fondacija Udružene žene iz Banjaluke, Udruženje građanki "Grahovo" iz Bosanskog Grahova, Centar za pravnu pomoć ženama iz Zenice, Fondacija CURE iz Sarajeva, "Žena BiH" iz Mostara, Udruženje žena "Most" iz Višegrada, "Forum žena" iz Bratunca i Udruženje građana "Budućnost" iz Modriče. Inicijativa je pokrenuta da bi se umanjila isključenost žena u procesima memorijalizacije ratnih stradanja u BiH u periodu 1992-1995 i unaprijedilo vrednovanje ženskih iskustava, doprinosa i stradanja u procesu oblikovanja zajedničke kulture sjećanja. Žene žrtve rata uglavnom se koriste u dnevno-političke i propagandne svrhe, dok se ukupna ili pojedinačna stradanja žena ni na koji način ne obilježavaju, kako na nivou lokalnih zajednica i entiteta, tako ni na nivou BiH. U periodu od 1992. do 1995. godine u Bosni i Hercegovini ubijeno je /stradalo ukupno 9901 žena. Prema evidenciji Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva (objavljenoj u Bosanskoj knjizi mrtvih), žene čine 10, 31% od ukupnog broja žrtava rata ili oko 25 odsto (jedne četvrtine) civilnih žrtava rata. Prema različitim analizama suđenja za ratne zločine počinjene tokom rata u BiH, u oko 75 sudskih predmeta (pravosnažnih, prvostepeno osuđenih i postupaka koji su u toku) vođenim pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, Sudom Bosne i Hercegovine, Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu, okružnim i kantonalnim sudovima u BiH, suđeno je i za ratni zločin silovanja žena. Broj silovanih žena nikada nije utvrđen. Žene u BiH bile su oružje rata i zastrašivanja, seksualno nasilje nad ženama i djevojčica bilo je masovna pojava i mnogi slučajevi ratnog silovanja još su nekažnjeni i nerazotkriveni. Rat je promijenio živote stotinama hiljada žena koje su izgubile sinove, muževe, očeve i braću, bile prognane ili izbjegle. Za razmjere ove vrste stradanja žena nije još obezbijeđena adekvatna pravda. Pored toga što su u ratu stradale, žene su u ratu u BiH, kao i svim ratovima vođenim na ovim i drugim prostorima, bile ključna mobilizacijska snaga koja je omogućavala da zajednice prežive uprkos borbenim dejstvima. Žene u ratu su bile one koje su preuzimale uloge hraniteljica porodice, radile u fabrikama, pomagale izbjeglicama, radile druge neophodne javne i reproduktivne poslove. Njihov doprinos kao i njihovo stradanje treba da budu dio integralnog sjećanja na godine rata, što je i ključni cilj Inicijative za utvrđivanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu. |